Bh. društvo nažalost nije dovoljno informisano o pedofiliji

Početkom januara u Okružnom sudu u Banjoj Luci počelo je suđenje 42-godišnjem M. B. iz Prijedora, koji se tereti da je godinama seksualno zlostavljao i silovao svoju maloljetnu kćerku kojoj je sada 17 godina.

Naime, zlostavljanje je počelo 2008. godine, kada je djevojčica imala nepunih 12 godina, a prestalo je tek u avgustu prošle godine, kada je M. B. uhapšen.

Pedofil iz Orašja

Prije nekoliko dana, pak, otac 14-godišnje učenice Osnovne škole “Vladimir Nazor” u Orašju prijavio je policiji da je jedan 42-godišnjak seksualno napastovao njegovu kćerku na putu od škole do kući.

Pedofil je dotrčao do djevojčice i rukom je pokušao uhvatiti za spolni organ, nakon čega je ona pobjegla. Prestrašeno dijete je, ipak, smoglo snage i sve je ispričalo jednom prosvjetnom radniku.

Osumnjičeni, koji je psihički bolesnik, u policiji je priznao seksualno uznemiravanje učenice 7. razreda, a ustanovljeno je da ona nije njegova jedina žrtva te da je i ranije presretao djevojčice po povratku kući iz škole.

Slučajevi silovanja ili pokušaja silovanja djece postali su, nažalost, naša svakodnevica. Za mnoge slučajeve javnost i ne sazna jer ih policija zbog uznemiravanja i patnji žrtava i ne objavi.

Odsustvo empatije

Aleksandar Milić, psiholog i sudski vještak iz Banje Luke, u izjavi za “Avaz” kazao je da bh. društvo o pedofiliji nije dovoljno informirano, a da o ovoj temi ne postoji edukacija kao prevencija.

To su, kako je napomenuo, neki od faktora koji otvaraju prostor za ovu vrstu devijacije, prema njegovom mišljenju, sve izraženiju i u našoj zemlji i nedovoljno istraženu.

– Počinioci u većini slučajeva kao ličnosti regresiraju u pristupu žrtvi, odnosno prilagođavaju se tom nivou uzrasta, kako bi se lakše približili, a tajnama obezbjeđuju sigurnost. Također, u mnogim slučajevima to su i srodnici ili osobe iz profesija koje lakše omogućavaju ovakvu vrstu kontakta – napomenuo je Milić, podsjećajući na neke od slučajeva s kojima se suočavao u praksi, kada je izuzetno izražena razlika u godinama počinioca i žrtve ili srodnost, poput, kako napominje, djeda i unuka.

Dugogodišnja terapeutska praksa, kaže Milić, uvjerila ga je da su u pedofiliji počinioci skoro uvijek neočekivano otkriveni, a zatim i niz radnji koje su uglavnom godinama činili prema žrtvama.

– Unutrašnji nesklad između zahtjeva i odgovora karakteriziraju ovu vrstu pacijenta. Odsustvo empatije, nemogućnost odgađanja zadovoljstva, neprirodan način zadovoljstva, introvertnost, suviše izražen kritičan stav, snažna opozicionalnost, neprihvatanje nedostataka i latentna agresivnost. To su osnovne crte ličnosti u većini slučajeva i vrlo rijetko se dešava da počinilac krivičnog djela, i kada je prepoznat kao takav, uistinu osvijesti svoje nedostatke, odnosno krivično djelo koje je učinio. Ili ga negira ili priznaje, ali minimizira – dodaje naš sagovornik.

Od ključne važnosti bilo bi, kako naglašava Milić, da se psihopatske crte ličnosti više izučavaju kroz opće obrazovanje i da se pravna regulativa na ovom polju uskladi s medicinskom naukom, psihologijom i socijalnom zaštitom.

Moralna gramatika

Sociolog Ivan Šijaković za naš list je kazao da je obznanjivanje ovakvih informacija pokazatelj da je problem izraženiji, a ne da smo postali društveno osjetljiviji, niti da identificiramo i reagiramo na problem.

– Društvene okolnosti su stvorile mnogo defektnih ljudi u psihološkom, mentalnom i moralnom smislu. Ljudi se rađaju s ispravnom ili iskrivljenom moralnom gramatikom, to je naučno dokazano. Ako nemate društvene mehanizme koji će usmjeravati, kontrolisati i sprečavati one s iskrivljenom moralnom gramatikom, onda će oni svoje patološke sklonosti ispoljavati na svakom mjestu, a posebno u svom neposrednom okruženju, odnosno porodici, komšiluku, radnom mjestu – naglašava Šijaković.

Javno žigosanje počinilaca ovih kaznenih djela, prema riječima ovog sociologa, imalo bi dvostruku korist.

– Prvo, to bi ih ograničavalo, a, drugo, podiglo bi nivo svijesti u društvu o tom ponašanju i razvijalo mehanizme odbrane. Ne samo da treba praviti liste pedofila nego im ne treba dozvoliti drugo zaposlenje dok se ne utvrdi da je došlo do njihove resocijalizacije poslije izdržane kazne – kazao je na kraju razgovora Šijaković.

Statistički podaci

Prema podacima Centra javne bezbjednosti (CJB) Banja Luka, na  nivou Grada Banje Luke u 2013. godini evidentirana su tri krivična djela spolnog nasilja nad djetetom, a u 11 mjeseci prošle godine također su evidentirana tri krivična djela spolnog nasilja nad djetetom i jedno obljube nad nemoćnom osobom u kojem je žrtva bila maloljetna.

Na području Kantona Sarajevo u 2014. godini iz oblasti krivičnih djela protiv spolne slobode i morala prijavljeno je jedno djelo spolnog odnosa s djetetom, te jedno krivično djelo navođenja na prostituciju i iskorištavanja djeteta ili maloljetnika radi pornografije.

Avaz