BiH u 2018. uvezla 275 tona meda, pčelar Deljo otkriva kako prepoznati pravi

Iako imamo sve uvjete za proizvodnju znatno većih količina meda, Bosna i Hercegovina godišnje uvozi velike količine ovog prirodnog nektara zdravlja, uglavnom, kako kažu u Savezu pčelara Federacije BiH, sumnjivog kvaliteta.

Problem tzv. patvorenog meda, koji je sve izraženiji u ovoj grani poljoprivrede, iznio je i Sejo Deljo, dugogodišnji pčelar i predsjednik Saveza, dodajući kako je med jedan od tri proizvoda koji se najčešće falsifikuje u svijetu, a razlog je što mnogi proizvođači, preko ove grane poljoprivrede, žele doći do što brže i veće zarade.  

Deljo: Uvozi se sve i svašta

– Takav med nećete kupiti samo kod onih koji ga nude na ulici, pored puta, nego i u velikim trgovačkim centrima – naglašava Deljo.

Bosanskohercegovačkom tržištu godišnje je potrebno od hiljadi i po do dvije hiljade tona meda.

Prema riječima Delje, tokom prošle godine u našoj zemlji proizvedeno je 2.138 tona meda. Izvezli smo devet tona, a uvezli 275 tona ovog proizvoda.

– Uvozi se sve i svašta, a to najbolje potkrepljuju rezultati istraživanja Agencije za sigurnost hrane BiH koje je pokazalo da 53 posto, od ukupnog broja analiziranih medova i ostalih pčelinjih proizvoda, ne zadovoljavaju kvalitet i higijensku ispravnost proizvoda – naglašava Deljo.

Nakon svega, nameće se pitanje – kako da kupac prepozna pravi med.

Iako su stručnjaci mišljenja kako se kvaliteta meda jedino može ustanoviti u laboratorijskim uvjetima analizom vode, kiselosti i šećera, dugogodišnji pčelari ipak ističu kako svako onaj ko se bar malo razumije u ovu namirnicu, može ustanoviti da li se radi o pravom ili vještačkom medu.

– Pravi med se kristalizira nakon određenog vremenskog perioda. Kristalizacija upućuje na to da u njemu nema nikakvih dodataka, šećera, aroma, aditiva. No, ne kristaliziraju se svi medovi u isto vrijeme. Tzv. teški medovi, u koje spadaju livadski, šumski, vrijesak i medljika kristaliziraju se u roku od dva, tri mjeseca, dok se svijetli medovi, poput lipe i bagrema, sporije kristaliziraju Njima je potrebno i godinu, pa čak i više – objašnjava Deljo.

U narodu je, kaže, poznato još nekoliko “trikova” koji mogu pomoći u prepoznavanju pravog meda.

– Naši stari pribjegavali su raznim načinima provjere kvalitete meda, a jedan od njih je da med stavite na komad drveta, pa pokušate zapaliti. Pravi med će gorjeti, a patvoren neće. Također, ako kap meda stavite na nokat, ona se neće razliti, nego će zadržati oblik zbog viskoziteta koji med ima. Jedan od načina je i da kašičicu meda stavite na papirnu salvetu, presavijete dvostruko i ostavite na sto 15-tak minuta. Pravi med neće protopiti kroz salvetu. Napunite čašu vodom i dodajte u nju kašičicu meda. Prirodni med će pasti na dno i neće se odmah otopiti, dok će se vještački med odmah početi otapati. Namažite med na krišku hljeba. Prirodni med će učiniti da hljeb za nekoliko minuta otvrdne. Umjetni med će navlažiti pecivo, a razlog je sadržaj vode u njemu. Stavite li pravi med ispred mrava neće ga pipnuti, jre ga ne vole – otkriva Deljo.

Faktor.ba