Bilježi se smanjenje nezaposlenosti, Čavalić: Potrebna izmjena zakona o doprinosima i porezu na dohodak

Bilježi se smanjenje nezaposlenosti, Čavalić: Potrebna izmjena zakona o doprinosima i porezu na dohodak

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je podatke prema kojima je krajem prethodne godine zabilježeno minimalno smanjenje broja nezaposlenosti.

Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini krajem decembra prošle godine bile su 375.804 osobe, te je u odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih manji za 2.275 osoba ili 0,6 posto.

No, u odnosu na isti period 2020. godine nezaposlenost u BiH je manja za 37.823 osoba ili 9,14 posto. Dok se u odnosu na početak pandemije nezaposlenost smanjila za 27.084 osobe ili 6,72 posto.

Istovremeno je za 9.340 osoba prestao radni odnos, od čega je 4.089 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.604 nova radnika.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, ističe kako oporavak bh. ekonomije, iako minimalan, kao pozitivnu posljedicu ima smanjenje nezaposlenosti.

– Međutim, uvijek treba biti oprezan kada se prate statistički podaci o zaposlenosti. Imamo dosta sezonskih utjecaja, kao i utjecaja programa Zavoda za zapošljavanje koji imaju potencijal pozitivnog utjecaja za nezaposlenost, no, problematično je jer je ovo kratkoročna mjera – rekao je naš sagovornik.

Ono na šta skreće pažnju ovaj ekonomski stručnjak jeste činjenica da se veliki broj naših građana briše sa evidencija za zapošljavanje. Kako kaže, to vjerovatno znači da odlaze vani, te da ih zavod za zapošljavanje nakon nekoliko ne javljanja briše.

– Ovo je jasan znak da odnosi zaposlenih i nezaposlenih prate aktuelna kretanja ekonomije – navodi Čavalić.

Sa evidencija službi za zapošljavanje tokom decembra brisano je ukupno 19.106 osoba. Od ovog broja zaposleno je 7.889 osoba.

Kako bi se dodatno smanjila nezaposlenost, Čavalić smatra da su nam potrebne reforme, a posebno izmjena zakona o doprinosima i porezima na dohodak s ciljem smanjenja fiskalnog opterećenja na rad.

– Na taj način bi rad bio, uvjetno kazano, jeftiniji za poslodavca, te bi radnik više dobio “naruke” – zaključio je on.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE