Čuvari ratnih tajni u institucijama: Hoće li Srbija otvoriti vojni i policijski arhiv

Čuvari ratnih tajni u institucijama: Hoće li Srbija otvoriti vojni i policijski arhiv

Pozivi vlastima Srbije da otvore vojne i policijske arhive kako bi se olakšala potraga za nestalima, saznala kompletna istina, ali i prekinulo s praksom veličanja zločina, ostaju bez odgovora.

Pismo premijerima

Početkom mjeseca pismo premijerima zemalja regiona, s upozorenjem da neuspjeh u suočavanju s prošlošću ima razorne posljedice na poštivanje ljudskih prava, a možda ugrožava i teško stečeni mir, uputila je Dunja Mijatović, komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava.

Od premijerke Ane Brnabić zatražila je da Srbija izvršava zahtjeve za izručenje u vezi s ratnim zločinima iz drugih zemalja u regionu ili osigura da im se sudi pred srbijanskim sudovima, ali i da otvori vojne arhive kako bi se olakšala potraga za nestalima.

Mijatović - Avaz

Mijatović: Suočavanje s prošlošću. Facebook

– Možemo pretpostaviti da bi se otvaranjem arhiva otkrile mnoge stvari koje do sada čak ni pred Haškim tribunalom nisu otkrivene. Imajući u vidu da je i Haški tribunal tolerisao interese država da neke podatke i dokumenta ne dostave Sudu, s ciljem navodne zaštite nacionalnih interesa i nacionalne bezbjednosti, moj utisak je da će se teško doći do dokumenata koje stalno tražimo – kaže za “Avaz” Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda.

Ko je znao

Dodaje da se u srbijanskim institucijama još nalaze čuvari ratnih tajni koji ne skrivaju podatke o običnim izvršiteljima, već o naredbodavcima s najvišeg nivoa.

– Bilo je perioda kad mi se činilo da se ide ka približavanju činjenicama, ali posljednjih osam godina pokazuje sve veće udaljavanje od sudskih činjenica. One se polako stavljaju u zapećak – dodaje Kandić.

Ko je sve pobjegao

Od Novaka Đukića, osuđenog zbog zločina na tuzlanskoj Kapiji, do grupe koja je u decembru prošle godine pred Sudom BiH osuđena na 59 godina zatvora za zločin u selu Zecovi kod Prijedora, brojni ratni zločinci pronašli su utočište u Srbiji. Prema procjenama Udruženja žrtava i svjedoka genocida, od oko 250 optuženih koji su nedostupni organima BiH u Srbiji se krije njih oko 100.

– Srbija je ostala zarobljena u devedesetima i teško da će u dogledno vrijeme izaći iz tog pakla – kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE