Pola stoljeća od posljednje misije Apollo: Zbog čega se odustalo od posjeta Mjesecu

Pridruži se Viber grupi 072info, do najvažnijih vijesti samo jednim klikom: KLIKNI OVDJE
Preuzimanje tekstova dozvoljeno uz obavezno navođenje i linkanje izvora “072info”.
DEKRA

Vođa misije Apollo 17 bio je Eugene Cerman, a u posadi su još bili Ronald Evans i Harrison Schmitt. Misija je počela na današnji dan 7. decembra 1972. godine, a na Mjesec su sletjeli 11. decembra.

Astronauti su na Mjesecu proveli 3 dana 2 sata 59 minuta 40 sekundi, prikupili preko 110 kg uzoraka, napravili 3 šetnje mjesečevom površinom, s ukupnim vremenom od 22 sata 3 minute i 57 sekundi. Na Zemlju su se vratili 19. decembra.

Iako je tokom misije oboreno nekoliko rekorda, uključujući najduži ljudski boravak u svemiru i najveću masu uzoraka vraćenih na Zemlju, let iz decembra 1972. godine pokazao se kao labuđi pjev programa Apollo. Od tada je NASA-in prioritet bio shuttle program, svemirska letjelica za višekratnu upotrebu, koji se provodio u godinama 1981.-2011. i rad na svemirskim stanicama u Zemljinoj orbiti.

Lunarni rover korišten u sklopu misije Apollo 17

Lunarni rover korišten u sklopu misije Apollo 17

Od završetka programa Apollo samo su roveri slijetali na Mjesec 1973. godine sovjetski Lunakhod 2 i kineski Yutu-2 2013. godine. Treći, indijski Pragyan, zabio se u mjesečevu površinu 2019. godine.

Mnogi se pitaju zbog čega su prestali letovi na mjesec. Kratak odgovor na ovo pitanje je jednostavan: novac. Cijena slanja čovjeka na Mjesec bila je astronomska. Cijeli program Apollo, koji se provodio u godinama 1961.-1972., potrošio je preko 25,8 milijardi dolara, što je nakon uračunavanja inflacije, ekvivalentno preko 216 milijardi dolara danas. Za usporedbu, NASA-in budžet za 2022. godinu iznosi nešto više od 27 milijardi dolara.

“The Blue Marble” fotografija Zemlje koju je na danšnji dan 1972. godine snimila posada Apolla 17

Potrebu za više lunarnih misija postajalo je sve teže objasniti prosječnom američkom poreznom obvezniku ali u isto vrijeme i glasaču. SSSR je izgubio svemirsku utrku onog trenutka kada je Neil Armstrong 21. jula 1969. godine kročio na Mjesec. Svemirske misije, uprkos iznimnom tehnološkom napretku koji je ostavio traga na brojnim područjima života, iz perspektive običnog građanina donijele spektakularne rezultate.

Posljednji ekser u kovčeg svemirskog programa bila je rastuća globalna kriza ranih 1970-ih. Počela je u Sovjetskom Savezu, gdje je pogrešna odluka da se pšenica sije u kazahstanskim stepama i glad koja je uslijedila uzdrmala je globalno tržište žitarica. Rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda doveo je do poskupljenja i pada kupovne moći novca i u Sjedinjenim Državama. Skupo istraživanje svemira u ovim uslovima nije steklo mnogo poklonika. Nezadovoljstvo javnosti samo je pojačano dugotrajnim ratom u Vijetnamu.

Pedeset godina nakon misije Apollo 17, svijet je na pragu nove svemirske utrke. Razlozi ostaju isti, na kocki je takmičenje za prestiž i stratešku prednost. Drugi faktor treba prvenstveno shvatiti kao demonstraciju tehnološke naprednosti domaćih kompanija i povoljne pozicije u budućem iskorištavanju Mjeseca.

Riječ je prije svega o izotopu helija 3 pronađenom na Mjesecu. Na zemlji ga ima samo oko 10 kg, a vjerojatno ga ima u ogromnim količinama u mjesečevim stijenama. Element bi u sudaru s deuterijem (izotopom vodika) mogao poslužiti kao gorivo za termonuklearne reakcije. Procjenjuje se da bi tako pokrenuta reakcija mogla dati dvostruko više energije od modernih nuklearnih elektrana. Jednako važno, to je potpuno čista energija, reakcija ne ostavlja radioaktivni otpad.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa pokrenula je 2017. program Artemis, nazvan po sestri boga Apolona, ​​s ciljem ponovnog spuštanja čovjeka na Mjesec 2025. godine. Misija bi trebala biti uvod u uspostavu baze s ljudskom posadom na Mjesecu. To će pak biti “prva stanica” čovječanstva na putu do Marsa 2040. godine. Procjenjuje se da će program Artemis koštati 93 milijarde dolara.

Ovaj plan podržao je predsjednik Joe Biden nakon što je pobijedio na izborima. Prva testna raketa na daljinsko upravljanje s lutkama na njoj lansirana je 16. novembra ove godine. Robotska svemirska letjelica Orion završila je dva kruga iznad površine Mjeseca i sada se kreće prema Zemlji. Povratak vozila na našu kuglu očekuje se 11. decembra.

I ovog puta će SAD imati konkurente. 2021. godine Kina i Rusija su najavile da će otvoriti zajedničku bazu s posadom na Mjesecu 2030. godine. Indija, Japan, Južna Koreja i Ujedinjeni Arapski Emirati također planiraju poslati svoje svemirske rovere na Mjesec.

Klix.ba