Seksualni poremećaj za koji možda nikada niste čule

Seksualni poremećaj za koji možda nikada niste čule

Mnoge žene nemaju problema razgovarati o seksu sa svojim prijateljima, sve dok se radi o ugodnim ili smiješnim stvarima. Ali, kada su u pitanju problemi poput nestalnog seksualnog nagona, postaju šutljive, prenosi MissZdrava.

Možda je to zato što mnoge žene nisu svjesne da dugotrajan nedostatak seksualne želje zapravo može biti znak hipoaktivnog poremećaja spolne želje (HSDD – hypoactive sexual desire disorder). Osim toga, generalno gledano, još uvijek postoji stigma oko ženske seksualnosti. U “Dijagnostičkom i statističkom priručniku duševnih poremećaja” (4. dopunjeno izdanje) HSDD se definiše kao: “Smanjenje ili nepostojanje seksualnog maštanja i želje za spolnom aktivnošću. Poremećaj mora uzrokovati značajne smetnje ili interpersonalne teškoće. Dijagnoza treba počivati na kliničkoj prosudbi temeljem procjene osobe, interpersonalnih odrednica, životnog okružja i kulturnih faktora.”

“HDSS može uključivati ​​nedostatak motivacije za seks ili masturbiranje, smanjenu spontanu želju za seksom, gubitak želje za iniciranjem seksa, nemogućnost reagiranja na seksualnu stimulaciju poput dodira ili erotskih filmova i odsutnost seksualnih maštarija”, objašnjava dr. sc. Diane Todd Pace, prof. na Univerzitetu u Tennessee Health Science Center za Women’s Health.

Za dijagnozu je važno utvrditi da nedostatak želje ženi predstavlja problem. To znači da ako žena nije uznemirena zbog nedostatka seksualne želje to nije HSDD. Prema članku objavljenom u časopisu Mayo Clinic Proceedings, oko 10 posto žena u Sjedinjenim Državama ima HSDD.

Šta uzrokuje HSDD?

“Postoje dokazi da određene organske bolesti, kakve su rak dojke, dijabetes, depresija, inkontinencija, autoimune bolesti i multipla skleroza te fiziološka stanja kao trudnoća, predstavljaju rizične faktore za HSDD. Pretpostavka da je ženino zdravlje glavni faktor, često nije tačna. Primjerice, depresija je glavni faktor koji određuje hoće li žena s multiplom sklerozom, bolešću bubrega ili dijabetesom imati spolnu disfunkciju”, navodi portal Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju.

Stručnjaci za seksualno zdravlje koriste ono što se naziva biopsihosocijalni model da objasne različite faktore koji igraju ulogu u HSDD-u: Određena zdravstvena stanja i lijekovi mogu uticati na HSDD, ali i psihološki faktori poput anksioznosti i stresa također mogu biti odgovorni za slabu seksualnu želju. I društvene, kulturne i vjerske norme mogu uzrokovati loše osjećaje povezane sa seksualnošću, kaže dr. sc. Sheryl Kingsberg, iz Cleveland Medical Center.

“Normalan” seksualni nagon različit je za svaku osobu i samo ona može donijeti prosudbu ima li teškoća. Iako bi svi gore navedeni uzroci mogli uticati na seksualni nagon, da bi se dijagnosticirao HSDD potrebno je da osoba duže vrijeme nema libido bez uticaja neke od bolesti i da se zbog toga osjeća loše.

Šta poduzeti?

Liječenja HSDD-a  ovisi o uzroku, odnosno radi li se biološkim ili psihološkim uzrocima. Ako je uzrok psihološki onda se preporučuje psihoterapija individualna ili s partnerom. Lijekovi su izbor za žene u kojih je uzrok HSDD u nekom fiziološko-zdravstvenom problemu.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE