Tučnjava, šamari, prijetnje: U realityju se krši zakon, a frekvencija ne oduzima

Tučnjava, šamaranja, prijetnje smrću nerijetko su dio reality programa koji se emituju na televizijama. Uprkos tome što emiteri na taj način krše pravilnike, a često i zakone, nikada do sada, nijedna televizija, nije kažnjena oduzimanjem frekvencije.

Zbog posljednjeg slučaja emisije Zadruga, u kojoj se muškarac i žena tuku i vređaju, Fondacija Slavko Ćuruvija podnijela je prijavu Regulatornom tijelu za elektronske medije (REM) u Srbiji.

U toj fondaciji kažu da je emitovanje nasilja razlog za trajnu zabranu ovakve vrste programa, a možda i nedodjeljivanje frekvencija na konkursu koji je u toku.

U samo desetak sekundi snimka iz Zadruge, stalo je preko deset psovki, nekoliko šamara i, kako djeluje sa snimka, jedan pokušaj davljenja. Za Fondaciju Slavko Ćuruvija više nego dovoljno da prijave emitera, televiziju Pink, Regulatornom tijelu za elektronske medije. Adekvatna kazna za prikazivanje krivičnog djela bila bi privremena ili trajna zabrana emitovanja realityja, misli izvršna direktorica Fondacije.

“Trajna bi bila sigurno najbolja zabrana ovakve vrste rialityja u kojima je zapravo sve dozvoljeno i u kojima se emiteri ponašaju bukvalno kako hoće, bez ikakvog nadzora, zloupotrebljavajući ono što je dobro svih nas, javno dobro, a to je ta nacionalna frekvencija“, smatra Ivana Stevanović iz Fondacije Slavko Ćuruvija.

Copy

Krajnje je vrijeme, misle u Fondaciji, i da REM izmijeni pravilnik o rialityjima. Hoće li im to biti na dnevnom redu neke od narednih sednica, predsednica Vijeća REM-a ne otkriva, samo kratko odgovara:

“Sačekat ćemo izvještaj stručnih službi i eventualno preduzimati mjere. Reality programe svakako nećemo ukidati. To je cenzura, a valjda se svi protiv toga borimo”, kaže predsjednica Vijeća Regulatornog tijela za elektronske medije Olivera Zekić.

U borbu protiv realityja krenula je prije ti godine incijativa Kreni – promijeni. Prikupljali su i potpise za Narodnu inicijativu kojom bi konačno stali na put prizorima nasilja u udarnim televizijskim terminima. Skupština se o tome do danas nije izjasnila, pa zato aktivisti najavljuju nove korake.

“Mi planiramo lansiranje peticije za nedodjeljivanje nacionalne frekvencije televizijama Happy i Pink. Dakle, to nije neki elitistički stav protiv šunda ili bilo šta slično”, rekao je Luka Tripković iz inicijative Kreni-promijeni.

Već je to potez za koji postoje pravni argumenti, dodaje Tripković. Ako borba kroz institucije ne bude dala rezultat, ne preostaje im ništa drugo nego protesti, kakve su, podsjeća Tripković, prošle zime organizovali zbog rudnika Rio Tinta.

“Što kaže pjesma Branka Miljkovića, ‘ko ne sluša pjesmu, slušat će oluju’ i to je jednostavno modus operandi na koji ste vi primorani da reagujete da biste pomjerili jedno društvo, makar za pedalj”, dodao je Tripković.

Da bismo se pomjerili za pedalj naprijed REM bi trebalo da se vrati jedan unazad i pogleda šta su sve do sada televizije sa nacionalnim frekvencijama emitovale, misli direktorica Fondacije Slavko Ćuruvija. Dodaje da bi upravo poštovanje zakona u dosadašnjem radu trebalo biti kriterijum u predstojećoj podjeli frekvencija.

“Ako budemo dodjeljivali nove dozvole na osnovu spiska lijepih želja koji stoje u elaboratima, a koji zapravo nikoga ni na šta ne obavezuju, onda ja ne znam šta radimo kao društvo”, naglašava Ivana Stevanović.

Prethodni članakSrbin izbo Somalijca: Rekao da bi spavao sa maloljetnicom
Sljedeći članakKvalificirane radne snage sve je manje: Da li će tržište rada u BiH popuniti stranci?