Screenshot 3 29
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Nepotpuna usluga odvoza smeća, loša organiziranost deponija i formiranje nelegalnih odlagališta veliki su komunalni problemi u Tuzlanskom kantonu. Zbog toga se stvorila ideja izgradnje međuopćinske deponije koja će obuhvatiti šest lokalnih zajednica.

U cijeloj Bosni i Hercegovini prisutan je problem neuređenosti legalnih deponija, ali i onih koji se su nezakonito stvorene rukom stanovništva.

Sve to je veoma izraženo i u Tuzlanskom kantonu, a prema riječima ekologa, općine, odnosno gradovi su u fazi da prestaju ili su u potpunosti prekinuli proces odlaganja otpada na postojeće deponije zbog njihove popunjenosti.

Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle u razgovoru za Klix.ba kao problem navodi i činjenicu da se u određenim gradovima i općinama u ovom kantonu, zbog popunjenosti postojećih, komunalni otpad odlaže na sanitarne deponije u kojima se skladištenje plaća te javna komunalna preduzeća dolaze u finansijsku krizu.

“Osim tih deponija, mi u kantonu imamo i mnogo divljih koje su nastale zbog neredovnog odvoza otpada za sva domaćinstva. Otprilike 60 posto domaćinstava ima redovan odvoz, što znači da 40 posto njih svoj otpad odlaže ilegalno. Shodno tome, problem je nekada do građana, a nekada do javnih komunalnih preduzeća jer nemaju dovoljno kapaciteta”, smatra Agić.

Nelegalna deponija u Tuzli ugrožava građane (Foto: A. K./Klix.ba)
Nelegalna deponija u Tuzli ugrožava građane (Foto: A. K./Klix.ba)

Priča o formiranju regionalne deponije na lokaciji Lukavačke rijeke u mjestu Huskići, postojala je 2012. godine, ali ona nikada nije zaživjela. Dvije godine kasnije, došlo se na ideju izgradnje međuopćinske deponije na nekadašnjem šljačištu iz separacije uglja banovićkog rudnika, a koja bi uskoro mogla biti realizirana.

“Projekt međuopćinske deponije za Živinice, Banovići i Kladanj mi smo sada ponovo pokrenulii i on zahtijeva značajna milionska sredstva iz fondova, a da bismo ih povukli treba povećati obuhvat stanovništva sa odvozom smeća na tu deponiju. Trenutno su pregovori da se to poveća sa Lukavcem, Srebrenikom i Tuzlom koja smeće odlaže na deponiju Desetine, koja ima ograničen vijek trajanja. Ovaj projekt je veoma bitan jer bismo njim faktički u velikoj mjeri uspjeli zamijeniti regionalnu deponiju, odnosno projekt koji je propao”, kaže nam Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK.

Zbog neadekvatnog načina odvoza otpada, odnosno nepotpune pokrivenosti stanovništva ovom uslugom i Karadžin navodi da je došlo do stvaranja divljih depnija, koje su poseban ekološki problem.

“Ljudi otpad odlažu tamo gdje im to padne na pamet, a to ćemo naročito vidjeti u napuštenim selima i blizu međuentitetske linije. To je veliki problem i za okoliš jer, naprimjer jedan litar rabljenog ulja koji se baci u rijeku zagadi 950 hiljada litara pitke vode. Kada bismo nastavili odlagati otpad kao sad, u smislu da ne odvajamo korisni od nekorisnog, za 30 godina imali bismo količine koje, ako bismo ih razastrli na 22.648 kilometara kvadratnih površine, imali bismo sloj smeća visok pola metra”, naglašava Karadžin.

Deponija u Gračanici je također ekološki problem (Foto: A. K./Klix.ba)
Deponija u Gračanici je također ekološki problem (Foto: A. K./Klix.ba)

Veliki broj divljih deponija formiran je i u neposrednoj blizini rijeka, koje su se usljed posljednjih poplava našle na još jednom ekološkom udaru. Kontaminirana voda završila je i u poljoprivrednim zemljištima na kojima građani imaju usjeve.

“Analizom tla se pokazalo prisustvo visokih koncentracija teških metala u određenim područjima, koje nisu sigurni prirodno svojstvo tla i vjerovatno su došle od divljih deponija”, dodaje Karažin koji se za rješavanje ekološkoh problema godinama borio i kao univerzitetski profesor.

Nakon stvaranja potpunog obuhvata stanovništva sa odvozom komunalnog otpada i izgradnjom deponije koja će moći odgovoriti tom zadatku, Karadžin kaže da će nadležni moći mire duše kažnjavati one koji smeće odlažu nepropisno.

Kada je riječ o zakonskoj regulativi koja uređuje ovu oblast, ona postoji, međutim, Karadžin ističe da je odgovorne za formiranje ilegalnih deponija teško pronaći, zbog činjenice da smeće uglavnom bacaju u periodima kada ih se ne posmatra.

S druge strane, tuzlanski Centar za ekologiju i energiju kontinuirano radi na buđenju svijesti kod građana, prvenstveno edukacijom o pravilnom načinu odlaganja otpada te njegovoj selekciji.

“S ljudima treba razgovarati i prenijeti im probleme i opasnosti koje sa sobom nose divlje deponije. One ne smetaju gradončelnicima, već nama građanima jer se nalaze pored naših kuća, a mi ih stvaramo. Također, odvoz otpada se mora proširiti na cijeli prostor i pronaći model da ga svi plaćaju. Tada ljudi neće odlagati svoj otpad u šumu ili pored potoka, jer će htjeti da za novac dobiju uslugu”, smatra Agić.

Također, stručni tim iz ovog centra pomaže i komunalnim preduzećima u procesu ukazivanja na važnost primarne selekcije otpada, njegovog odvajanja, recikliranja i kompostiranja što je veoma bitno prilikom skladištenja u specijalnim deponijama koje naplaćuju takve usluge piše Klix.