Zašto godinu dana nakon poplava nije ništa urađeno

“Zašto godinu dana nakon poplava ništa nije urađeno, zašto vlasti prvi dan poplava nisu proglasili vanredno stanje, zašto je i dalje dozvoljeno grijanje na ugalj, ako se već toliko računa vodi o zaštiti okoline”… i još mnoga druga pitanja postavljaju se danas, godinu dana nakon prošlogodišnjih majskih poplava.

Centar za životnu sredinu je danas na konferenciji za medije predstavio video spot koji je urađen povodom godišnjice poplava, s ciljem iznošenja mnogobrojnih pitanja koja se građani i građanke Bosne i Hercegovine još uvijek pitaju, kao i dokument sa stavovima organizacija iz regije o upravljanju rijekama i upravljanju rizicima od poplava.

Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene kazao je:

“Naš stav je da su prošlogodišnje poplave posljedica klimatskih promjena, te da će takvi događaji u budućnosti biti sve češći. BiH bi zbog toga trebala da se pridruži svjetskim naporima u smanjenju emisija gasova staklene bašte, ali i da se posveti ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ovo je jedino moguće ako se klimatske promjene integrišu kao značajan faktor u rad svih sektora i razvijanju strategija, od proizvodnje energije, preko zgradarstva do transporta i poljoprivrede”.

Centar za životnu sredinu se problemom klimatskih promjena bavi i kroz kampanju “Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva”, kojom skreću pažnju javnosti i institucija na prednosti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te se bore protiv izgradnje novih termoelektrana na ugalj koje su među najznačajnijim uzročnicima klimatskih promjena.

Nataša Crnković, Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja ističe da su nam prošlogodišnje poplave su pokazale da se konvencionalni pristupi upravljanju vodama ne mogu više smatrati adekvatnim. 

“Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal poplavnih područja i močvara, koje mogu da služe kao prirodne retenzije. Davanje više prostora rijekama se u svijetu pokazuje kao pozitivan metod za odbranu od poplava, što je u suprotnosti s našim trenutnim pristupom. Močvare isušujemo, umjesto da ih koristimo upravo u ovakve svrhe”, kaže Crnković.

Iz Centra poručuju da se pitanju poplava zbog prirode problema treba pristupiti ozbiljno i međusektorski. Smanjivanje emisija gasova staklene bašte, upravljanje vodama, šumama, otpadom, podizanje svijesti građana i njihovo organizovanje, kao i sistemi za rano uzbunjivanje i uvezivanje institucija su samo dio napora koji su potrebni za sprječavanje ovakvih prirodnih nepogoda i ublažavanje njihovih posljedica.

Radiosarajevo.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE