11 stvari zbog kojih umiremo prije vremena

1. Teško pronalazite ljubav

Ukoliko imate poteškoća u pronalaženju partnera, to vam život može skratiti za par mjeseci, no ako ste duži period sami, to vas može koštati cijelo desetljeće života. Potonje se odnosi na one koji se nikada nisu vjenčali, jer je jedna studija pokazala da tako povećavate rizik od smrti za 32 posto.

2. Sjedite nekoliko sati dnevno

Cijele dvije godine života možete izgubiti samo ako sjedite više od tri sata dnevno. Australska studija je pokazala da čak niti redovito vježbanje ne može umanjiti potencijalno negativne efekte sjedenja duži niz sati.

Druga je studija otkrila da sjedenje više od 11 sati dnevno povećava rizik od smrti za 40 posto u sljedeće tri godine, u usporedbi sa sjedenjem ispod četiri sata dnevno.

3. Zanemarujete prijatelje

Ljudi sa slabijim društvenim vezama skloniji su višim smrtnim stopama, pokazalo je istraživanje. Produžena usamljenost može biti loša za vaš životni vijek kao pušenje 15 cigareta dnevno.

S druge strane, pokazalo se da stariji ljudi s većim krugom prijatelja imaju 22 posto manje izglede umrijeti tijekom provođena istraživanja, a te društvene veze općenito povoljno utječu na zdravlje mozga.

4. Vegetirate ispred TV-a

Samo dva sata dnevno ispred televizije može voditi do preuranjene smrti, srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Negativni utjecaji gledanja TV-a nadopunjuju se s pretjeranim sjedenjem. Prema nekim procjenama, svaki sat ispred TV-a nakon 25. godine smanjuje život za 21.8 minuta.

5. Jedete previše nezdrave hrane

Možda se čini očitim, ali je činjenica da se puno nas ne odriče nezdrave hrane. Fast-food, prerađena hrana, suhomesnati proizvodi, bijeli kruh i iznad svega crveno meso, koje skraćuje očekivani životni vijek za oko 20 posto kada se jede u pretjeranim količinama.

6. Još uvijek tražite posao

Nezaposlenost može povećati rizik od prijevremene smrti za 63 posto, sudeći prema kanadskom istraživanju koje je trajalo 40 godina i uključilo 20 milijuna ljudi u 15 zemlja. Još jedna studija pokazala je da su kod bijelih žena najčešći faktori povezani s ranijom smrću – pušenje i nezaposlenost. Još se pokazalo da stariji ljudi koji izgube posao u recesiji mogu skratiti očekivani životni vijek za tri godine.

7. Dugo putujete na posao

Putovanje na posao oko sat vremena povećava stres i povezano je s istim negativnim učincima kao sjedenje. Dugo putovanje na posao također smanjuje šanse da ćete sudjelovati u aktivnostima zdravima za zdravlje. Najveći rizik imaju žene koje na posao putuju 50 ili više kilometara. Švedska studija je povezala dugo putovanje na posao s pretilošću, nesanicom i višom stopom razvoda.

8. Seksualno ‘sušno’ razdoblje

Studija među muškarcima pokazala je da nemogućnost doživljavanja orgazma kroz duži period potencijalno može uzrokovati smrtnost do 50 posto višu u odnosu na one koji imaju redovite orgazme. To je slučaj i kada se oduzmu ostali faktori poput pušenja, starosti ili društvenog statusa. S druge strane, orgazmi su povezani s velikim brojem zdravstvenih beneficija.

9. Loš odnos s kolegama na poslu

Nedostatak društvene podrške od kolega s posla može biti snažni pokazatelj rizika preuranjene smrtnosti, tvrdi istraživanje Sveučilišta Tel Aviv. Iako ohrabrenje šefova i nadređenih nije utjecalo na životni vijek, oni koji su imali loše odnose s kolegama na poslu imali su 2.4 puta više izgleda umrijeti za vrijeme trajanja studije.

10. Spavate premalo ili previše

Istraživanja su pokazala da se životni vijek skraćuje ako osoba prosječno spava manje od pet ili više od devet sati preko noći.
Kronični nedostatak sna povezan je s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom, nekim vrstama raka, demencijom, kognitivnim problemima, pretilošću i ranijom smrti.

Prema jednoj teoriji prosječno trebamo 8 sati sna kako bismo optimalno funkcionirali, no jedna je studija pokazala da sve više od 7 sati sna nije povoljno po zdravlje.

11. Bojite se smrti ili da nećete živjeti koliko biste htjeli

Bolni paradoks je da strah od smrti skraćuje životni vijek. Nedavna studija na pacijentima koji boluju od raka pokazala je da se očekivani životni vijek skraćivao kod bolesnika koji su se bojali smrti.

Kod onih koji ne boluju od smrtne bolesti, intenzivan strah od smrti tri do pet puta povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Blagi strah ima pozitivan učinak, jer utječe na povećanje tjelovježbe i želju za zdravim životom.