12 ili 25 KM po godini: Koliko bi dodatak mogli dobiti pojedini penzioneri u BiH

Ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Alen Ružić rekao je u petak da je rebalansom državnog budžeta predviđen godišnji dodatak za penzionere za 2026. godinu u iznosu od šest eura, kao što je bilo i prošle godine, dok sindikati traže njegovo povećanje na 10 ili 12 eura.

Ružić je rekao novinarima nakon 9. sjednice Nacionalnog vijeća za penzionere i starije osobe da će, ako se bude razmatrao neki viši iznos, pokušati pronaći sredstva iz određenih rezervi.

„Prilikom planiranja, svaki euro po godini staža imao je utjecaj na državni budžet od oko 40 miliona eura“, kazao je.

Odluka Vlade do 31. oktobra

Naveo je i da će Vlada odluku o godišnjem dodatku za penzionere donijeti u ustavnom roku, do 31. oktobra.

Ističući da bi uvijek željeli bolje i više, Ružić je izrazio zadovoljstvo kontinuiranim pozitivnim trendom finansijskih iznosa koji se uspijevaju izdvojiti za penzionere.

„Želimo da oni budu još viši, želimo da se nastavi pozitivni trend i da on bude što veći“, poručio je.

Matica penzionera Hrvatske traži dodatak od 10 eura

Predsjednica Matice penzionera Hrvatske (MUH) Višnja Fortuna, koja je i predsjednica Nacionalnog vijeća za penzionere i starije osobe, rekla je da bi MUH želio da godišnji dodatak za penzionere ove godine iznosi 10 eura. Smatraju da bi to, zbog inflacije, bio primjeren iznos za penzionere.

Fortuna je odgovorila da nema garancije da će doći do povećanja godišnjeg dodatka za penzionere, ali da ima osjećaj da bi se to moglo dogoditi te da odluku o tome treba donijeti Vlada sa svojim koalicionim partnerima.

Sindikat penzionera traži 12,50 eura

Za razliku od nje, predsjednica Sindikata penzionera Hrvatske (SUH) Višnja Stanišić rekla je da njen sindikat smatra kako bi godišnji dodatak za penzionere trebao iznositi 80 posto aktuelne vrijednosti penzije, odnosno oko 12,50 eura, ali bi bili zadovoljni i sa 12 eura.

Ružić je, upitan kako je njegovo ministarstvo prošlo u predloženom rebalansu državnog budžeta, rekao da je ono prvo na listi dobitnika, s najvećim pozitivnim iznosom nakon rebalansa.

Naglasio je da će samo za inkluzivni dodatak iz budžeta biti izdvojeno nešto manje od 1,2 milijarde eura, što je iznad očekivanja.

Najavio je da će se izmjenama Zakona o inkluzivnom dodatku još bolje redefinirati prava njegovih korisnika kako bi ona na najbolji način bila usmjerena onima kojima su zaista potrebna, pri čemu nikome neće biti oduzeta njegova prava.

Razgovori o primanjima ličnih asistenata

Upitan hoće li se povećavati primanja ličnih asistenata koji su jučer protestovali tražeći veću cijenu sata usluge, Ružić je odgovorio da razgovaraju s 206 njihovih ugovornih pružalaca usluga, odnosno udruženjima koja imaju svoje lične asistente.

Najavio je da će u narednih desetak dana formirati nacionalni panel udruženja koja su poslodavci te dodao: „Nastavljamo kroz naše ustanove zapošljavati“.

Podsjetio je i da je protest organizovao Regionalni industrijski sindikat, koji im je uputio dopis koji se također analizira u njegovom ministarstvu. Naglasio je da razgovaraju sa svima te nastoje poštovati sva načela i pozitivne propise, a nikako na štetu ličnih asistenata ili osoba koje koriste njihove usluge.

Ukidanje poreza na penzije

Tema razgovora učesnika Nacionalnog vijeća bila je i ukidanje poreza na penzije, do čega će doći vrlo brzo, a podsjetili su se i svih kumulativnih povećanja finansijskih primanja penzionera.

Istakao je i da su svjesni da inflatorni pritisci postoje, ali da je odnos između njih i rasta prihoda u penzionerskoj i općoj populaciji na strani povećanja prihoda.

„Zamrzavanje cijena s početka maja 2025. zaustavilo je inflaciju u području roba široke potrošnje i pića, koja je na nivou nula“, poručio je.

Mnogi penzioneri stekli su penziju u Hrvatskoj, ali sada žive izvan. Najviše penzija isplaćuje se u BiH, čak 68.815. Nakon toga, drugo mjesto zauzima Srbija gdje penzije iz Hrvatske idu za 62.224 penzionera.