300 hiljada nezaposlenih, a poslodavci bez radnika: Paradoks tržišta rada u BiH

Tržište rada u BiH suočava se s paradoksom: dok stotine hiljada ljudi čekaju na posao, poslodavci teško pronalaze adekvatnu radnu snagu. Kroz partnerstva koja spajaju obrazovanje, privredu i vlasti, stotine mladih ljudi dobilo je priliku za prvi posao ili pokretanje vlastitog biznisa.

Tržište rada u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim izazovima, od visoke stope nezaposlenosti do strukturnih neusklađenosti ponude i potražnje. Na evidencijama zavoda za zapošljavanje u BiH registrovano je oko 300 hiljada nezaposlenih. Stručnjaci poručuju da je rješenje u usklađivanju znanja s potrebama modernog tržišta.

300 hiljada nezaposlenih, a poslodavci bez radnika: Paradoks tržišta rada u BiH

Karel Lizerot, šef Sektora za pravdu EU u BiH:

“Nije u BiH toliko u pitanju nedostatak radne snage, nego više neusklađenost između vještina i slobodnih mjesta i to sve treba bolje uklopiti.”

Ivan Barbalić, Agencija za rad i zapošljavanje BiH:

“Također, i obrazovanje okrenuti u smjeru razumijevanja koje su to vještine potrebne za moderno tržište rada. Naravno, moramo dublje razumjeti problem neaktivnosti, a na kraju je bitno i da shvatimo da ostanak ljudi, mobiliziranje ljudi prvenstveno ovisi o kvalitetu ponude na tržištu rada.”

Kako bi se ove prepreke savladale, realizovani su projekti koji decentralizuju politike zapošljavanja. Kroz uspostavljeno povjerenje između službi za zapošljavanje, vlasti i privrede, mapirane su potrebe terena koje zahtijevaju proaktivan pristup.

Amra Selesković, predstavnica Međunarodne organizacije rada u BiH:

“Radi se o decentralizaciji politika zapošljavanja, radi se o spuštanju ingerencija zapošljavanja na lokalni nivo. Mi danas imamo 45 lokalnih partnerstava u BiH, obuhvatili smo skoro 80 lokalnih zajednica.”

Da takav pristup zaista mijenja sudbine, potvrđuju korisnici. Nezaposlene osobe dobile su priliku da pokrenu vlastite biznise i postanu konkurentni akteri na tržištu.

Dalibor Nedić, vlasnik farme koza, korisnik projekta:

“2023. sam se javio, Grad Lukavac je raspisao javni poziv za zapošljavanje mladih koji su na Birou za zapošljavanje, sa svojom biznis idejom farme koza. I tako je to počelo. Iskoristio sam taj grant koji su mi dodijelili, to mi je bila odskočna daska, pomoglo mi je da uložim u objekat, u stado itd. Po završetku programa imali smo mentore s kojima smo razgovarali. Šta god nas je interesovalo, imali smo priliku da pitamo, davali su nam dobre savjete kako nastaviti dalje s biznisom, s idejom, s reklamom, recimo.”

Od 2021. godine, uz podršku Evropske unije, zaposleno je više od 800 osoba, dok ih je 300 pokrenulo samostalne firme. Naredni koraci, poručeno je, trebali bi se fokusirati na uklanjanje administrativnih barijera, posebno za žene i mlade koji tek ulaze na tržište rada