“EU ne zanimaju podaci o broju Srba, Bošnjaka ili Hrvata”

Članovi Centralnog popisnog biroa ponovo će u ponedjeljak pokušati postići dogovor u vezi s pitanjem ko predstavlja rezidentnog stanovnika u BiH, ali šanse da se postigne dogovor praktično su nikakve. Najizglednija opcija je promjena Zakona i pomjeranje roka za objavu rezultata popisa, koji ističe 1. jula.

O popisu ali i novom stand-by aramnžamnu razgovarlo se na sesiji Kruga 99. Uvodničar je bio specijalni predstavnik EU u BiH, Lars-Gunnar Wigemark.

Pitanje popisa stanovništva ponovo blokira dalji napredak Bosne i Hercegovine u kontekstu evropskih integracija, poručio je specijalni predstavnik EU u BiH. Radi perspektivnije evropske budućnosti BiH, podaci sa popisa stanovništva trebaju što prije objaviti.

“Podaci su tu, na raspolaganju i prema našim shvatanjima govorimo o nekoliko desetina hiljada spornih popisnica u smislu rezidenata, a u suštini se svode na nacionalnost. To nam govori da ponovo pitanja nacionalnosti blokiraju dalji napredak zemlje u kontekstu evropskih integracija”, ističe Wigemark.

Za Evropsku uniju nije relevantno o kojoj je nacionalnosti riječ, već konkretni podaci o stanovništvu koji se nalaze i u upitniku EU, poručio je Wigemark..

“Gdje živite, ako tu živite, šta radite, da li se zaposleni, da li ste školujete, konkretne činjenice, a ne nečija nacionalnost. U upitniku među tim pitanjima niko vas neće piti koliko imate Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Možda svi oni koji su zaduženi za pitanja popisa stanovništva moraju uzeti i to u obzir”,navodi specijalni predstavnik EU u BiH.

Kada su u pitanju reforme, prvi čovjek EU na sesisiji Kruga 99 ponovio je kako određeni zamah postoji nakon podnošenje aplikacije za članstvo u EU. Sada treba provesti Zakon o radu te smanjiti troškova rada kroz stope doprinosa. Za provedbu reformi nepohodan je aranžman sa MMF koji je na čekanju zbog problema u bankarskom sektoru. Inače Agencije za osiguranje depozita i za bankarstvo glavne su teme razgovora u Washingtonu bh.delegacije sa izvršnim direktorom MMF-a, te brža saradnja između poreskih uprava u BiH.

BiH ima namjeru tražiti trogodišnji aranžman prema pravilim proširenog aražmana MMF-a u iznosu od blizu milijardu i 100 miliona maraka.

N1