Tajvan podigao stepen pripravnosti zbog kineskih ratnih brodova

Tajvanska vojska podigla je stepen pripravnosti na nivo “visokog”, tvrdeći da je Kina ograničila njegov zračni prostor i rasporedila desetke ratnih i brodova obalne straže u vodama oko otoka, usred izvještaja o mogućoj kineskoj vojnoj vježbi.

U saopćenju od ponedjeljka Tajvansko ministarstvo nacionalne odbrane (MND) reklo je da je pokrenulo vježbe borbene spremnosti i uspostavilo centar za hitne slučajeve “uzimajući u obzir neprijateljske prijetnje” kao odgovor na najnovije poteze Pekinga.

Sigurnosni izvor iz Taipeija rekao je novinskoj agenciji Reuters da Kina trenutno ima gotovo 90 brodova mornarice i obalne straže u vodama u blizini Tajvana, južnih japanskih otoka te Istočnog i Južnog kineskog mora, od čega su blizu dvije trećine brodovi mornarice.

Glasnogovornica Kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning u izjavi je obećala da će Kina “čvrsto braniti” svoj suverenitet i “teritorijalni integritet”, dodajući da je Tajvan “neotuđivi” dio Kine.

Od vikenda je Taipei otkrio prisustvo 14 kineskih ratnih brodova, sedam vojnih aviona i najmanje četiri balona, ​​u jeku spekulacija o mogućoj vojnoj vježbi Pekinga.

Tajvansko ministarstvo odbrane saopćilo je da je šest aviona prešlo centralnu liniju Tajvanskog moreuza, neslužbene zone razgraničenja između Tajvana i Kine. Jedna od letjelica je, također, „okrznula“ sjeverni vrh otoka, dodaje se.

U ponedjeljak je Tajvan objavio da je Kina postavila sedam zona rezerviranog zračnog prostora istočno od svojih istočnih provincija Fujian i Zhejiang.

Te zone su privremeno rezervirane i dodijeljene određenom korisniku tokom određenog razdoblja, iako drugi letovi mogu prolaziti uz dopuštenje kontrolora, u skladu s međunarodnim pravilima.

“Svake jednostrane i iracionalne provokativne akcije mogle bi ozbiljno naštetiti miru i stabilnosti u Indo-Pacifiku i to međunarodna zajednica neće pozdraviti”, saopćilo je Tajvansko ministarstvo odbrane.

Napetosti su eskalirale posljednjih dana nakon nedavne posjete tajvanskog predsjednika Williama Lai Ching-tea pacifičkim saveznicima, koji je uključivao i posjete američkoj saveznoj državi Havaji i američkom otoku Guam.

Kina smatra Tajvan, samoupravnu demokratiju od 23 miliona ljudi, svojim teritorijem i negoduje na službene razmjene drugih zemalja s Tajvanom.

Također je obećala pripojiti Tajvan, ako bude potrebno i vojnom silom, te gotovo svakodnevno šalje brodove i vojne avione blizu otoka.

SAD, kao i većina zemalja, ne priznaje Tajvan kao državu, ali je njegov glavni neslužbeni saveznik i prodaje mu oružje, prenosi Aljazeera.