Najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere na rubu kolapsa: Bande vladaju, vlast ne postoji, škole ne rade

Haiti, najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere, suočava se s najtežom krizom u svojoj novijoj historiji, upozoravaju stručnjaci, dok država klizi prema potpunom raspadu. Godinu dana nakon kolapsa vlasti, zemlja je na ivici haosa, a pad telekomunikacijske kompanije Digicel mogao bi je gurnuti u potpuni informacijski mrak, odvojivši je od svijeta.

Prijelazno predsjedničko vijeće, privremena vlada uspostavljena uz podršku UN-ovih sigurnosnih snaga u aprilu prošle godine, nije uspjelo vratiti stabilnost. 

– Približavamo se točki bez povratka – izjavila je Marija Izabel Salvador, najviša dužnosnica UN-a na Haitiju, pred Vijećem sigurnosti UN-a krajem aprila, upozoravajući da je situacija izvan kontrole i da se život svodi na borbu za goli opstanak i hranu.

Haiti ima oko 11 milijuna stanovnika, od kojih je polovina mlađa od 25 godina. Zemlja je privukla pažnju svijeta 2010. godine kada je razorni potres odnio između 200.000 i 300.000 života, izazvavši haos. Iako se činilo da gora situacija nije moguća, današnje prilike ukazuju na suprotno.

Bande kontroliraju zemlju

Bande danas kontroliraju Haiti, izvještava The Economist. Privremena vlada jedva održava kontrolu nad glavnim gradom Port-o-Prensom, dok javni život i ključne institucije propadaju. Većina škola je zatvorena, kolera se širi, a hotel Marriott, jedan od posljednjih funkcionalnih, zatvorio je vrata. Bande su opkolile sjedište Digicela, glavnog mobilnog operatera koji povezuje stanovništvo s internetom.

Stručnjaci upozoravaju da bi kolaps Digicela izolirao zemlju komunikacijski. Haićanske bande, međutim, koriste satelitski sistem Starlink Ilona Maska za koordinaciju, postajući sve sofisticiranije. One kontroliraju luke i ucjenjuju vozače na glavnim putevima.

Prijelazno vijeće, zaduženo za pripremu izbora zakazanih za novembar, suočava se s optužbama za korupciju. Sigurnosne snage od oko 1000 UN-ovih pripadnika iz Kenije nisu uspjele obuzdati kaos, a njihovo finansiranje ističe u septembru. 

– Imamo prijelaznu vlast, ali ona ne upravlja ni s čim – tvrdi Klod Žozef, bivši premijer. Prema njemu, događa se “neodrživa katastrofa”. “Mogli bismo svakog trenutka izgubiti Port-o-Prens”, poručio je.

Svakodnevni sukobi

U Port-o-Prensu svakodnevno izbijaju sukobi između policije, građanskih grupa i koalicije bandi Viv Ansam (“Živimo zajedno”), koja dominira većim dijelom grada. Međunarodna zračna luka gotovo je zatvorena, pa su helikopteri i teglenice koje zaobilaze područja pod kontrolom bandi jedini načini za ulazak ili izlazak iz zemlje.

Sjedinjene Američke Države proglasile su Viv Ansam i srodne grupe terorističkim organizacijama, ali ova odluka ima uglavnom simbolički karakter, kao podrška legitimnim vlastima.

Prema podacima UN-a, u februaru i martu ubijeno je preko 1000 ljudi, a 60.000 je raseljeno. Ukupno je u posljednje dvije godine domove napustilo milion ljudi, što je oko 10 posto stanovništva (u vrijeme potresa raseljeno je 1,5 milijuna).

The Economist izvještava da na društvenim mrežama kruže snimci na kojima pripadnici bandi igraju nogomet s odrubljenim glavama.

Oni koji su pobjegli na selo suočavaju se s teškim uslovima. Središnji Haiti, nekada relativno miran, sada je podijeljen na teritorije bandi. Grad Mirebale, između Port-o-Prensa i granice s Dominikanskom Republikom, već je pod njihovom kontrolom. 

– Zemlja je postala kriminalno poduzeće. Ovo je Divlji zapad – kaže jedan strani dužnosnik.

Ima li pomoći?

Strpljenje u Vijeću sigurnosti UN-a popušta. SAD su osigurale 600 milijuna dolara za sigurnosnu misiju, ali je malo vjerojatno da će uložiti više. 

– Amerika ne može nastaviti sama snositi tako velik financijski teret – izjavila je Doroti Ši, američka veleposlanica pri UN-u. Malo zemalja je spremno donirati.

Vijeće razmatra angažman privatnih vojnih kompanija, poput Osprey Global Solutionsa iz Sjeverne Karoline. Erik Prins, osnivač kontroverzne kompanije Blackwater, posjetio je Haiti u aprilu radi pregovora o isporuci borbenih dronova i obuci specijalnih jedinica. Vijeće nije komentarisalo ove navode.

Haićanska policija je preopterećena, navodi The Economist. Oko 12.000 policajaca nadzire gotovo 12 milijuna stanovnika – polovinu međunarodnog standarda. Slabo rukovodstvo, loša koordinacija s kenijskim snagama i pozivi na smjenu načelnika policije ukazuju na ozbiljnu institucionalnu krizu.

Iako su najavljivane snage od 2000 UN-ovih pripadnika, stigla je samo polovina, a finansiranje je osigurano samo do septembra. Apeli za pomoć se nastavljaju, ali odgovor izostaje.