Usvojen dugoročni plan obnove zgrada u Federaciji BiH: Ušteda energije i nova radna mjesta

Federacija Bosne i Hercegovine usvojila Strategiju obnove zgrada do 2050. godine, kojom je predviđena sanacija više od 177.000 objekata. Cilj ovog strateškog dokumenta je smanjenje potrošnje energije i emisije CO₂, kao i dugoročna modernizacija građevinskog fonda u skladu s evropskim standardima i praksama.

Svjetski dan zaštite okoliša, koji se obilježava 5. juna, podsjeća nas na važnost razvoja politika i mjera usmjerenih na efikasno upravljanje resursima i očuvanje okoliša. U tom duhu, Strategija obnove zgrada Federacije BiH usvojena početkom 2025. godine predstavlja važan korak ka energetskoj efikasnosti i smanjenju štetnih gasova kroz sanaciju postojećih objekata.

Ministar prostornog uređenja FBiH, Željko Nedić, koji vodi implementaciju ovog dugoročnog procesa, ističe da je trenutna situacija javne infrastrukture rezultat višedecenijskog zapostavljanja i nedovoljnog ulaganja.

“Više od 70 posto zgrada u Federaciji izgrađeno je prije više od 30 godina, a preko 80 posto objekata još uvijek koristi fosilna goriva poput uglja i lož ulja, ili sisteme daljinskog grijanja zasnovane na uglju. Zamjena energenata i uvođenje obnovljivih izvora, zajedno s mjerama energetske efikasnosti, ključni su za smanjenje emisija ugljičnog dioksida i modernizaciju građevinskog fonda. Zato je neophodan dugoročan, strukturiran i realan plan koji odgovara našim potrebama i mogućnostima”, naglašava Nedić.

Strategija obuhvata obnovu ukupno 177.125 objekata, uključujući javne, stambene i druge zgrade, podijeljenu u tri faze: do 2030. godine planira se sanacija 36.000 objekata, od 2031. do 2040. dodatnih 99.900, dok je za period od 2041. do 2050. planirano još 41.225 obnovenih zgrada. Među njima su i 3.689 javnih objekata poput škola, domova zdravlja, bolnica i upravnih institucija, čime se doprinosi modernizaciji javnog sektora i dugoročnom smanjenju troškova održavanja.

Posebna vrijednost ove strategije ogleda se u značajnom smanjenju potrošnje energije za grijanje, procijenjenom između 60 i 80 posto, kao i u smanjenju ukupnih emisija CO₂ za više od 65 posto do 2050. godine.

Ministar Nedić podsjeća da ova strategija donosi višestruke koristi za građane, privredu i institucije.

“Obnova zgrada znači nižu potrošnju energije, smanjene račune, zdravije životne uslove i jači građevinski sektor. Po prvi put imamo jasno definisane ciljeve do 2050. godine i mehanizme za njihovu realizaciju. Ovaj plan je realan i donosi višestruke koristi za ekonomiju, okoliš i društvo u cjelini.”

Za implementaciju Strategije predviđeno je godišnje ulaganje od oko 775 miliona konvertibilnih maraka. Ta sredstva su namijenjena tehničkim mjerama obnove, kao i podršci kroz edukaciju, upravljanje, monitoring, IT sisteme i komunikacijske aktivnosti.

“Ova investicija se višestruko vraća kroz uštedu energije, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj domaće industrije i jačanje lokalnih ekonomija. Građevinski sektor biće okosnica transformacije, ali koristi će osjetiti i mali preduzetnici, edukatori, energetski savjetnici, inženjeri i lokalne zajednice”, dodaje ministar.

Procjenjuje se da će realizacija Strategije godišnje stvoriti više od 6.500 novih radnih mjesta u različitim oblastima kao što su građevinarstvo, inženjering, projektovanje, nadzor i administracija.

“Ne možemo riješiti sve izazove preko noći, ali postavljamo temelje za efikasnije, sigurnije i održivije društvo. Ovaj plan donosi promjene koje će trajati decenijama”, ističe Nedić.

Strategija se temelji na principima koji su već uspostavljeni u najrazvijenijim europskim zemljama kao što su Njemačka, Austrija, Francuska i skandinavske države, koje decenijama ulažu u energetsku obnovu zgrada kao ključni element smanjenja emisija i osnaživanja lokalne ekonomije.

Federacija BiH planira postupnu integraciju europskih standarda, uključujući i koncept gotovo nulte potrošnje energije (nZEB), koji je u EU obavezan od 2021. godine.