Laketa: Radončić je prije 5 godina prvi upozoravao na ovu opasnost

Zabrinutost u regionu izazvale su najave da bi u zemljama zapadnog Balkana, pa i u BiH, mogli biti formirani centri za povratak migranata, čije su molbe za dobivanje azila odbijene. Takvu mogućnost, kako prenosi „The Times“, najavio je premijer Velike Britanije Kir Starmer, koji je osmislio novu migracionu politiku britanske vlade.

Praksa drugih

Cilj je smanjiti ilegalne migracije i efikasnije upravljati deportacijom osoba čiji su zahtjevi za azil odbijeni. Starmer je početkom juna izjavio da Velika Britanija vodi razgovore s nekolicinom zemalja o formiranju ovakvih centara, opisujući ih kao “važnu inovaciju”.

Prema pisanju „The Timesa“, među zemljama koje su razmatrane kao potencijalne lokacije su BiH, Srbija, Kosovo i Sjeverna Makedonija. Britanska vlada planira da do jeseni objavi konačne destinacije za centre za povratak. Tada će u Londonu biti održan samit lidera zapadnog Balkana i očekuje se da će pitanje ilegalnih migracija biti jedna od ključnih tema.

– Nije Ujedinjeno Kraljevstvo jedina evropska zemlja koja razmišlja na način da vraća tražioce azila, a ne iznenađuje ni ideja da se nepoželjni migranti vrate u zemlje zapadnog Balkana. Tim prije što se radi o zemljama koje to niti mogu odbiti, niti naplatiti, kao što to radi Turska. Kad procijeni da je dobiveni novac od EU potrošen ili nedostatan za upravljanje izbjeglicama, Ankara samo najavi ili bez najave pusti novi val ka Evropi – kaže za “Avaz” analitičar Hamza Višća.

Dodaje da trenutne vlasti u zemljama zapadnog Balkana svoj opstanak, bar jednim dijelom duguju Evropi.

– Neke su oktroisane, a neke se još vade na stabilokratiju, pa će gotovo objeručke prihvatiti prijedloge iz Londona, Berlina ili Brisela. Ovdašnja vlast će i ovo najavljeno vraćanje prihvatiti kao elementarnu nepogodu, a ne kao sigurnosni, ekonomski, pa i demografski izazov – ističe Višća.

EU pooštrava mjere

U Službi za poslove sa strancima BiH ne vjeruju u ovakvu mogućnost, jer BiH ima potpisane sporazume o readmisiji i svoje obaveze ispunjava. Direktor ove agencije Žarko Laketa navodi da to u praksi znači da će BiH prihvatiti sve osobe koje su iz BiH ušle u EU ili su zatečene na samoj granici s Hrvatskom.

– A da sada neko sakuplja nekog po EU ili Velikoj Britaniji i onda ih deportuje u BiH ili Srbiju, Crnu Goru … to se ne može desiti. Ovo što se dešava je rezultat loše politike EU o pitanju migracija – ističe Laketa te dodaje:

– Politika EU se pokazala kao potpuni promašaj i sad se tek vidi da je tadašnji ministar Radončić bio apsolutno u pravu, jer je rekao da treba pooštriti mjere u smislu ulaska migranata u BiH, ne ugrožavajući na bilo koji način ljudska prava i slobode svih lica koja prolaze kroz BiH. Došli smo u situaciju da se desilo ono što je on tada tvrdio, jer to više nisu ekonomske migracije, već je to postao bezbjedonosni problem, ne samo BiH već svih zemalja regiona. To je sad prepoznala EU i želi pooštriti mjere, o kojima je još tada govorio ministar Radončić.

Radončić prije 5 godina upozoravao

Na loše upravljanje ilegalnim migracijama svojevremeno je ukazivao bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (SBB), koji se zalagao za rigoroznije mjere, posebno u slučaju migranata čiji identitet, pa čak ni država iz koje potječu nisu mogli biti utvrđeni.

Radončić je još prije pet godina upozoravao da će zapadne zemlje, iz tih razloga, odbiti da ih prime i početi da vraćaju migrante u zemlje iz kojih su došli, te isticao da su ilegalne migracije prvenstveno sigurnosno pitanje, ali i da je neko u BiH tri godine migrantske krize prespavao.

– Sada u BiH imate oko 9.000 ljudi, a za 8.500 mi uopšte ne znamo ko su oni. Ti ljudi ne žele da pokažu svoj pasoš. Ja kad putujem kao ministar sigurnosti BiH, moram na izlasku i ulasku svom graničaru pokazati lične dokumente. Ovi ljudi ih nemaju. Imamo više od 1.000 krivičnih djela u USK, koje su počinili migranti. Imamo veliko uznemiravanje stanovništva i najavu velikog talasa – govorio je Radončić u aprilu 2020. godine.

Tada je zatražio omogućavanje dobrovoljnih deportacija i povratka u zemlje porijekla.

– Nema tu polovičnog i neriješenog rezultata, imamo situaciju – ili će migranti trajno ostati u BiH, jer ne žele da ih prime zemlje EU, ili ćemo ih polako vraćati u zemlje njihovog porijekla – upozoravao je Radončić.