Dok zemlje zapadnog Balkana uklanjanju granice: BiH i dalje pravi zidove – sama sebi

U regionalnim inicijativama BiH se često nalazi na papiru – ali rijetko i u suštinskom djelovanju. Dok se ostale zemlje zapadnog Balkana sve aktivnije povezuju kroz CEFTA-u, Berlinski proces i Zajedničko regionalno tržište (RCC), Bosna i Hercegovina tapka u mjestu. Razlog nije u nedostatku resursa, nego u nedostatku volje, koordinacije i političke zrelosti.

– Od 1990-ih godina, različiti institucionalni mehanizmi regionalne saradnje su dio strategije politike proširenja i kohezivnog ekonomskog razvoja EU – pojašnjava za „Dnevni avaz“ Ferdinand Kenig (Koenig) iz Delegacije EU u BiH. Kako kaže, cilj tih inicijativa je da se zemlje kandidatkinje pripreme za jedinstveno evropsko tržište, ali i da stabilizuju međusobne odnose – što je, kako dodaje, „ključni uslov za punopravno članstvo u EU“.

No, dok se mehanizmi nude – odgovornost ostaje na domaćem terenu.

– U slučaju Bosne i Hercegovine, zbog složene ustavne strukture, načina donošenja odluka i unutrašnje političke nestabilnosti, mehanizmi regionalne saradnje imaju posebnu kompleksnost – kaže Kenig. Dodaje da BiH i formalno jeste članica najvažnijih inicijativa, ali da su kapaciteti za njihovu stvarnu realizaciju „daleko ispod evropskog prosjeka“.

Kenig: Posebna kompleksnost BiH. EU delegacija

Nema zamjene za EU

Ključno upozorenje koje upućuju iz Delegacije EU jeste da regionalna saradnja ne može biti zamjena za evropske integracije.

– Regionalna saradnja bez jasne evropske perspektive je potencijalno kontraproduktivna u kontekstu dugoročnog političkog, demokratskog i ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine – ističe on.

Da u praksi ipak postoji određeni pomak potvrđuju i konkretne brojke. Prema podacima za prva četiri mjeseca 2025. godine, BiH je povećala izvoz u CEFTA regiju za 69 miliona KM. Najveći procentualni rast zabilježen je prema Albaniji (396 posto) i Crnoj Gori (98 posto). No, iza ovih cifara stoji niz neiskorištenih prilika i blokada.

– Sporazum CEFTA je relativno dobro iskorišten, što pokazuju podaci o robnoj razmjeni. Međutim, poslovna zajednica se i dalje suočava s administrativnim i tehničkim barijerama, neujednačenom primjenom propisa, te složenim carinskim i inspekcijskim procedurama – ističe Elmir Sadiković s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Sadiković: CEFTA dobro iskorištena. FPN

On navodi konkretan primjer problema u izvozu mliječnih proizvoda u Srbiju.

– Domaći proizvođači koji izvoze mliječne proizvode suočavaju se s dodatnim analizama i birokratskim procedurama, iako su proizvodi prethodno prošli sve kontrole. To povećava troškove, produžava vrijeme isporuke i smanjuje konkurentnost – upozorava Sadiković.

Ratificiranje sporazuma

Slična upozorenja dolaze i iz privrednih komora. Ahmed Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, podsjeća da su pozitivni efekti regionalne saradnje vidljivi – ali ne i dovoljno valorizirani:

– Ukidanje rominga na zapadnom Balkanu je možda najbolji primjer. Korištenje mobilnog interneta u romingu poraslo je za 70 posto – to je konkretna korist za milione ljudi – ističe Egrlić.

Egrlić: BiH još nije ratifikovala dva ključna sporazuma. Facebook

Egrlić također upozorava da BiH još nije ratifikovala dva ključna sporazuma potpisana u okviru Berlinskog procesa – onaj o slobodi kretanja s ličnim kartama (novembar 2022.) i onaj o pristupu visokom obrazovanju (oktobar 2024.): – To direktno ograničava mobilnost građana i mladih ljudi i šalje negativnu poruku o ozbiljnosti države.

Jedan od rijetkih uspješnih mehanizama u kojem BiH ipak učestvuje jeste Komorski investicioni forum zapadnog Balkana (KIF ZB6), koji povezuje privredne komore šest zemalja regiona.

– KIF djeluje kao institucionalizovana platforma za uklanjanje barijera, privlačenje investicija i stvaranje temelja za jedinstveno regionalno tržište. To je zapravo neka vrsta preteče šire ekonomske integracije s EU – navodi Egrlić.

Ispuniti obaveze

Međutim, iz političkih struktura dolaze poruke koje dodatno komplikuju sliku. Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac otvoreno izražava nezadovoljstvo Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU:

– Smatram da je ovaj sporazum ispregovaran na štetu naših privrednika, posebno u sektoru poljoprivrede. Pokrenuli smo inicijativu za adaptaciju SSP-a, ali u Savjetu ministara ne postoji politička saglasnost – navodi Košarac.

Košarac ne krije ni svoju naklonost prema inicijativi „Otvoreni Balkan“, za koju kaže da je „dala konkretne i najefikasnije rezultate“.

– Zahvaljujući toj inicijativi, došlo je do olakšanog protoka ljudi, roba i usluga između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Nažalost, zbog političkih predrasuda iz FBiH, BiH nije njen član – tvrdi on.

Za njega, Evropska unija ne bi trebala biti jedina vanjskopolitička orijentacija.

– Smatram da svi u BiH treba da radimo na otvaranju novih tržišta – Ruske Federacije, Kine, UAE, Saudijske Arabije. Recimo, prošle sedmice sam bio u Moskvi, gdje smo dogovorili izvoz mesa, mlijeka, prerađevina i voća na rusko tržište – navodi Košarac.

Košarac: BiH treba otvarati nova tržišta. Vijeće ministara BiH

No, takve poruke dolaze u kontradikciju s preporukama institucija koje koordiniraju regionalne integracije. Iz samog RCC-a poručuju da su ključni uspjesi već ostvareni, ali da BiH mora hitno ispuniti obaveze.

– Zajedničko regionalno tržište predstavlja platformu za rast i integraciju, ali je na svakoj ekonomiji ponaosob da iskoristi te prilike – usklađivanjem zakonodavstva, jačanjem institucija i kontinuiranom posvećenošću regionalnoj saradnji – navodi se u odgovoru RCC-a za „Dnevni avaz“.

Podsjećaju da čak 82 posto građana zapadnog Balkana danas podržava regionalnu saradnju – najviše otkad se mjere ti podaci. Ipak, BiH je jedina zemlja u regionu koja još nije dostavila Reformsku agendu Evropskoj komisiji. Bez tog dokumenta, nema ni pristupa sredstvima iz Plana rasta EU za zapadni Balkan, vrijednim više od milijardu eura.

Politički limbo

Vrijeme ističe. Dok region ide naprijed, Bosna i Hercegovina ostaje zaglavljena u političkom limbu. Evropska unija šalje jasan signal: vrata su otvorena, ali ključ drži sama BiH. Pitanje je – ima li ko da ga okrene? Ili ćemo, kao toliko puta do sada, ostati pred tim vratima, zagledani u tuđi napredak, dok unutar naših zidova i dalje traje beskrajna politička prepirka o tome ko će prvi prići bravi – a ko će kome podmetnuti nogu.