Dodikov govor mržnje nakon ubistva: Hoće li ga neko zaustaviti?

Analiza smrti povratnice kod Lukavca: Milorad Dodik koristi ovaj događaj za širenje straha i mržnje, optužujući političare u Sarajevu. Može li biti kažnjen zbog ovakvih objava?

Nakon prvih izvještaja u medijima o smrti povratnice, Milorad Dodik je, prije zvanične istrage, optužio političare u Sarajevu za ubistvo starice, plašeći Srbe i šireći mržnju. Postavlja se pitanje njegove odgovornosti za uznemiravanje građana.

Prvi medijski naslovi govorili su o ubistvu Jele Pejić i navodnom silovanju. Prije zvaničnog izvještaja, Dodik je iskoristio situaciju za širenje straha, tvrdeći da samo Republika Srpska može garantovati siguran život Srbima.

Na svom X profilu, Dodik je opisao događaj kao strašan zločin, poruku Srbima i optužio bošnjačke političare za širenje mržnje. Zatražio je od Federacije da uhapsi i kazni počinioce.

Nakon prvih medijskih napisa o stravičnom ubistvu, stanovnici su se uznemirili. Gradonačelnik Lukavca i načelnik Opštine Petrovo pokušali su umiriti povratnike i pomoći im.

Mediji nisu čekali zvanična saopštenja. Ozren Petković navodi da su izjave političara loše uticale na stanovnike, stvarajući konfuziju i strah.

Edin Delić je objasnio da su dali izjave za medije apelirajući na korektno izvještavanje i čekanje rezultata istrage. Smatra da su izjave bile date nekorektno te da su mediji mogli objaviti još gore stvari.

Delić ističe da su kasno saznali iz medija za događaj, smatrajući to propustom lokalne policije. On objašnjava kako su se uspješno nosili s uznemirenim stanovništvom, naglasivši osjetljivost povratničkih naselja na takve teme.

Anida Sokol smatra da političari moraju biti osjetljiviji prilikom iznošenja informacija o smrtnim ishodima, ističući njihov veliki uticaj na javno mnijenje i neodgovornost u iskorištavanju takvih slučajeva za političke ciljeve.

Dejan Lučka smatra da Dodikovu objavu treba posmatrati kao dio političkih poruka, za koje teško može biti krivično kažnjen. On ističe problematičnost nepoštovanja etičkih kodeksa i iskorištavanja problema povratnika za lične ciljeve.

Lučka dodaje da je slična matrica ponašanja prisutna i na drugim stranama, ističući da političare ne zanima istina, već homogenizacija grupa i širenje mržnje za političke ciljeve.

Prvi medijski izvještaji su koristili prva saopštenja policije i tužilaštva, koja su navodila da se utvrđuju okolnosti i da je ljekar konstatovao smrt ženske osobe s vidljivim povredama.

Dok se čekalo na završetak istrage, mediji su koristili izjavu očevica koji je pronašao staricu i koji je smatrao da se radi o ubistvu.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je saopštilo da, prema rezultatima obdukcije, smrt starice nije nastupila primjenom sile druge osobe i da se ne radi o ubistvu.

Rezultati obdukcije pokazuju da je smrt Jelene Pejić nastupila usljed oštećenja za po život važnih centara u vratnom dijelu leđne moždine, posljedica pada.

Obdukcija je pokazala da je Pejić imala znakove teškog oštećenja srca, što je moglo uzrokovati pad, te da je isključena mogućnost nasilja.

Tužilaštvo je uputilo apel na političke aktere i medije na suzdržavanje od iznošenja netačnih informacija.

Ozren Petrović ističe da uvijek čeka zvanične informacije i spriječava širenje dezinformacija, te da ima korektnu saradnju sa načelnikom Lukavca.

Petrović navodi da se u lokalnim zajednicama stvara sigurno okruženje za povratnike.

Anida Sokol objašnjava da pogrešno izvještavanje medija otežava situaciju i negativno utiče na osjetljive kategorije i porodice žrtava.

Ona ističe posljedice ovakvog izvještavanja: širenje netačnih informacija, širenje straha kod povratnika i širenje međuetničke mržnje.

Federalni ministar raseljenih osoba Nerin Dizdar je posjetio selo i najavio uvođenje videonadzora.

Delić ističe da saradnja među političarima može pomoći smanjivanju tenzija.

Delić i njegov kolega Ozren su primjer dobre saradnje, pozivajući državne i entitetske organe na pomoć ljudima u povratničkim naseljima.

Prema podacima monitora mržnje OSCE-a, u junu je zabilježeno 11 incidenata iz mržnje, a od januara prošle godine više od 70.

Iz kancelarije Predsjednika Republike Srpske nisu odgovorili na upit, niti je Dodikov savjetnik odgovarao na pozive.