Bit će ovo novi izazov za krhku bh. ekonomiju, posebno namjensku industriju, kojoj izvoz na američko otvara i druga tržišta u svijetu koji se intenzivno naoružava.
U masi uvoza BiH njima i nije toliko interesantna, ali mi moramo odvagati možemo li to izdržati ili ne.
Imajući u vidu slične odluke i za druge zemlje, možemo reći da smo u fazi klasičnog trgovinskog rata. U svakom slučaju trebamo nešto poduzeti, na diplomatskom planu, zamoliti ih da to ne rade. Svaki izvoz nama je važan, posebno u zemlju od autoriteta, jer kad se pohvalimo da izvozimo u SAD imamo dostupna i druga tržišta, a naša namjenska industrija, koja je za nas značajan potencijal, neće moći da se održi u ovim novim uslovima, jer će njeni proizvodi biti 30 posto skuplji – kaže ekonomski stručnjak, profesor Željko Rička.S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje smatra da američke carine neće izazvati značajnije probleme domaćoj ekonomiji.Prošle godine smo izvezli gotovo 234 miliona KM, što je oko 1,42 posto našeg ukupnog izvoza, a uvezli smo blizu 190 miliona.
Ta odluka posredno može uticati na BiH u dijelu izvoza naših proizvoda, koji su inkorporirani u evropske i namijenjene izvozu u SAD.
Kako će se EU postaviti ostaje da se vidi – ističe profesor Šunje.Naši sagovornici se slažu s ocjenom da su bh. vlasti isuviše pasivne, jer su najave uvođenja carina stigle prije nekoliko mjeseci, a da konkretno ništa nisu poduzele da barem iniciraju razgovore o izbjegavanju novog udara na bh. ekonomiju.To je trebalo ranije poduzimati.
Mi smo za SAD promil promila i oni su te carine nametnuli linearno. Ali generalno smo pasivni. Djelovanje vlade u svakoj sferi je vrlo loše, inertno, bez koncepta i vizije, na svim nivoima – naglašava prof. dr. Aziz Šunje.
