Nerad, kašnjenje, opstrukcije i izbjegavanje obaveza: Vlasti građane ostavile bez više od 211 miliona KM iz Plana rasta

BiH se suočila s prvom, bolnom sankcijom zbog nerada, kašnjenja, opstrukcija, pokušaja izbjegavanja obaveza i podvaljivanja nekompletnih dokumenata evropskoj administraciji.

Strpljivi Brisel do sada se uglavnom dopisivao s Vijećem ministara BiH, ukazivao na obaveze vlasti i šta pojedini dokumenti treba da sadržavaju, ali nakon što u zadatom roku Reformska agenda nije usaglašena i dostavljena, odlučio se da kazni BiH.

Umjesto predviđenih 1,085 milijardi eura iz Plana rasta, BiH je sada na raspolaganju 976,6 miliona eura. Novi rok je 30. septembar, a ako bh. vlasti i dalje ostanu gluhe, građani ove zemlje ostat će bez dodatnih sredstava.

U suštini, ostali smo bez više od 211 miliona KM, a teoretski je moguće da postepeno “potrošimo” i planiranih više od dvije milijarde maraka, prije nego što ih očima vidimo.

Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Distrikta Brčko i Vijeća ministara, koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu.

Prave žrtve su građani i privreda, jer su ostali bez reformi koje bi donijele konkretne koristi, i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana – kaže Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina.

Dodaje da je ovakva odluka dio šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.

Bez usvojene Reformske agende BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta, projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog utjecaja u regiji.

Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: Šta EU danas, zapravo, može postići u BiH?

Sve više odgovora glasi – premalo i presporo.

Ostale države regiona već su ispunile svoje obaveze i dobile prva sredstva, koja će im poslužiti za nastavak procesa reformi.

Kako upozoriti vlasti u BiH da, svojim blokadama, sve građane ostavljaju na začelju regiona i bez velike šanse koja se, nakon dugo godina, ukazala.

Očekivanja EU su da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno, ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.

Slične situacije viđene su i ranije.

Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu sustigle ostale.

Hoće li se isto desiti i sada, ostaje da se vidi – ističe Ćerimagić.

BiH se suočila s prvom, bolnom sankcijom zbog nerada, kašnjenja, opstrukcija, pokušaja izbjegavanja obaveza i podvaljivanja nekompletnih dokumenata evropskoj administraciji.

Strpljivi Brisel do sada se uglavnom dopisivao s Vijećem ministara BiH, ukazivao na obaveze vlasti i šta pojedini dokumenti treba da sadržavaju, ali nakon što u zadatom roku Reformska agenda nije usaglašena i dostavljena, odlučio se da kazni BiH.

Umjesto predviđenih 1,085 milijardi eura iz Plana rasta, BiH je sada na raspolaganju 976,6 miliona eura. Novi rok je 30. septembar, a ako bh. vlasti i dalje ostanu gluhe, građani ove zemlje ostat će bez dodatnih sredstava.

U suštini, ostali smo bez više od 211 miliona KM, a teoretski je moguće da postepeno “potrošimo” i planiranih više od dvije milijarde maraka, prije nego što ih očima vidimo.

Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Distrikta Brčko i Vijeća ministara, koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu.

Prave žrtve su građani i privreda, jer su ostali bez reformi koje bi donijele konkretne koristi, i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana – kaže Adnan Ćerimagić, viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina.

Dodaje da je ovakva odluka dio šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.

Bez usvojene Reformske agende BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta, projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog utjecaja u regiji.

Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: Šta EU danas, zapravo, može postići u BiH?

Sve više odgovora glasi – premalo i presporo.

Ostale države regiona već su ispunile svoje obaveze i dobile prva sredstva, koja će im poslužiti za nastavak procesa reformi.

Kako upozoriti vlasti u BiH da, svojim blokadama, sve građane ostavljaju na začelju regiona i bez velike šanse koja se, nakon dugo godina, ukazala.

Očekivanja EU su da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno, ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.

Slične situacije viđene su i ranije.

Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu sustigle ostale.

Hoće li se isto desiti i sada, ostaje da se vidi – ističe Ćerimagić.