Prema rezultatima istraživanja portala MojPosao u Hrvatskoj, BiH i Sjevernoj Makedoniji, hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg, slijede zaposleni u BiH s 21 danom, dok su na začelju Makedonci s 20 dana godišnjeg odmora. Anketa je obuhvatila više od 2.500 ispitanika iz tri zemlje.Rezultati su pokazali da u svima njima kompanije u državnom vlasništvu prednjače u broju dana godišnjeg odmora. U Hrvatskoj radnici u državnim kompanijama imaju prosječno 28,6 dana odmora, Bosni i Hercegovini 27,6 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 22 dana.Privatne kompanije u stranom vlasništvu također nude relativno povoljne uslove: u Hrvatskoj u prosjeku 25,4 dana, BiH 22,8 dana, a u Sjevernoj Makedoniji 21,1 dan godišnjeg. Zaposleni u privatnim poduzećima u domaćem vlasništvu nerijetko imaju manje godišnjeg odmora od zakonskog minimuma, iako je minimum u sve tri zemlje 20 radnih dana.Tako u Bosni i Hercegovini zaposleni u takvim kompanijama imaju u prosjeku 18,9 dana odmora, a u Sjevernoj Makedoniji 19,4 dana. Hrvatski radnici stoje nešto bolje s prosječnih 22,7 dana godišnjeg odmora.Najizraženije razlike prisutne su u Hrvatskoj gdje velike kompanije i javne institucije s 200 i više zaposlenih omogućuju prosječno 26,5 dana godišnjeg odmora. Kompanije srednje veličine, s 20 do 199 zaposlenih, nude 24,8 dana, dok najmanje organizacije, one s manje od 20 radnika, omogućuju prosječno 22 dana odmora.Sličan obrazac primjetan je i u Sjevernoj Makedoniji gdje velike kompanije radnicima osiguravaju 21 dan, srednje kompanije 20,2 dana, a male 19,5 dana godišnjeg odmora. U Bosni i Hercegovini razlike su također vidljive: ondje velike kompanije nude u prosjeku 22,1 dan godišnjeg odmora, srednje 21,5 dana, a najmanje 18,7 dana.Većina zaposlenih u sve tri zemlje izražava želju za dodatnim danima odmor. U Hrvatskoj 63 posto zaposlenih želi više slobodnih dana.Sličan stav dijeli 58 posto radnika u Bosni i Hercegovini, dok u Sjevernoj Makedoniji to priželjkuje 57 posto zaposlenih. Na pitanje koliko bi dana godišnjeg odmora smatrali idealnim, zaposleni u Hrvatskoj najčešće navode 31 dan.Radnici u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji smatraju kako bi 28 dana godišnjeg odmora predstavljalo optimalnu mjeru za očuvanje ravnoteže između posla i privatnog života.