33. godišnjica zločina u logoru Keraterm: "Logoraši moraju dobiti zakonski status i zaštitu"

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini danas je obilježio 33. godišnjicu zločina u logoru “Keraterm” kod Prijedora, gdje je ubijen 371 logoraš. Obilježena je 33. godišnjica zločina u logoru Keraterm.Naša obaveza je da obilježimo Keraterm i druge logore, da se sjetimo ali i obaveza da pamtimo. Ovo je jedno od 55 obilježavanja koliko u toku godine na području cijele BiH organizira Savez logoraša u BiH bilo sa svojim organizacijama – članicama bilo sa našim partnerima, ustanovama, institucijama drugim organizacijama žrtava torture, kazao je predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović.Dodao je da je ovo ne samo sjećanje, nego i pamćenje i izvlačenje zaključaka na osnovu onog što se dešavalo. I ti zaključci treba da poluče adekvatan zakon koji će tretirati ovu kategoriju ljudi, odnosno da status logoraša bude adekvatno i sistemski riješen, a to je donošenjem adekvatnog Zakona o žrtvama ratne torture i adekvatnog društvenog statusa ovih zaslužnih ljudi, kazao je Omerović.Naglasio je da Savez logoraša u BiH neće odustati od institiranja na donošenju ovog Zakona. To su stvari od kojih Savez neće odustati.Zakon bi prije svega regulisao institucionalno planski koncept postojanja logora i činjenicu postojanja poslijeratnih 200.000 logoraša od kojih je jako veliki broj upravo ovdje na području Prijedora, ali i postojanje ostalih oko 650 – 700 što logora, što mjesta zatočenja, kazao je Omerović. Regionalni savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša “Prijedor `92.” i Udruženje logoraša Kozarac podsjećaju da je logor “Keraterm” formiran u prijeratnoj tvornici keramike, u maju 1992. godine, od organa koje je postavio SDS, koji nasilno preuzimaju vlast i kontrolu nad cijelim Prijedorom na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu.Četiri prostorije-hale tvornice, do tada korištene kao skladišta gotovih proizvoda, postale su prostorije za teror i egzekucije oko 3.000 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa tih područja. Njihova tijela su nađena po masovnim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana, Jakarine Kose.Stravične scene o teroru u logoru, kada je samo u jednoj noći strijeljano 190 logoraša, pred sudovima su posvjedočili preživjeli logoraši: Fikret Alić, Jusuf Arifagić, Teofik Kulašić… Taj mostruozni čin i druge dokazane zločine u Keratermu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu naveo je i u optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Srbije, a više od 30 odgovornih osoba iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara tog i drugih prijedorskih logora, dokazano su proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama.Postojeća zakonska ‘rješenja’, preživjele logoraše ‘štite’ na način da im i danas ispostavljaju kazne u vidu ‘troškova prvobranilaštva RS’ u hiljadama KM, i danas oko 100.000 živih svjedoka nemaju zdravstvenu rehabilitaciju, ikakvo prvenstvo u zapošljavanju, ikakvu stvarnu zaštitu i konkretna prava niti nakon tri decenije, navode iz Saveza logoraša u BiH.Savez logoraša u BiH poručuju da će predvoditi stranu dokazane i dokumentovane istine i pravde, nastaviti širiti istinu svijetom za generacije koje dolaze.