Tri decenije od podizanja optužnice protiv Karadžića ista politika dijeli BiH

Psihijatar, pjesnik i na kraju ratni zločinac, prije 30 godina postao je i prvi političar nakon Drugog svjetskog rata koji je optužen za najteže ratne zločine protiv čovječnosti.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio ga je 25. jula 1995. godine.

Irmu niko ne može vratiti, ali za njenog oca Fikreta, optužnica podignuta zbog zločina u kojem su ubijana i djeca, tada je značila mnogo.

Očekivanja o pomirenju i pravdi, ističe, istopila su se u tri decenije poricanja i negiranja iz Republike Srpske (RS).

I danas se suočava sa zebnjom i strahom, jer Karadžićeva retorika, tvrdi, živi.

“Na spomen nestabilnosti javljaju se strahovi koji nas vraćaju u prošlost i bude nepovjerenje kako u vlast, tako i u sudove, jer se osjećamo nemoćnim”, navodi ona.

Uhapšen je 2008. godine u Beogradu, pod lažnim identitetom, Dragan Dabić.

U Haškom tribunalu je osuđen na doživotnu kaznu zatvora, ali politika koju je zastupao, nije nestala.

Stranka je svojevremeno, nakon bijega Karadžić, potpisala i dokument o saradnji s Haškim tribunalom i poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Mada i dalje desno orijentisana i u opoziciji, stranka aktivno sarađuje s međunarodnim predstavnicima, za razliku od ključnih ljudi u vlasti okupljenih oko predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Wolfgang Petritsch, nekadašnji međunarodni visoki predstavnik u BiH, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da dio Karadžićeve politike danas baštini Milorad Dodik.

No, ni domaće snage nisu uspjele da izgrade sistem koji bi istinu i pomirenje postavio kao temelj budućnosti.

“Pomirenje i vizija pomirenja mora biti na prvom mjestu.

Stoga je dobro da je Karadžić u Hagu i da su pravne procedure završene, ali s političkim i društvenim posljedicama se još nije raščistilo i to je jako negativan dio svega ovoga”, ocjenjuje Petritsch.

On je bio, prema njegovoj ocjeni, “intelektualni vođa” zločinačke politike.

“Njegovo uklanjanje s pozornice enormno će pomoći u stvaranju stabilnosti.

No, Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora RS-a smatra da negiranje zločina i glorifikacija osuđenih ratnih zločinaca pokazuju da se nije ništa ozbiljno uradilo u Bosni i Hercegovini u pravcu suočavanja sa istinom.

“Trebali smo naučiti da presude Haškog tribunala nisu napad na narode, nego na pojedince odgovorne za zločine.

Nismo naučili, jer nismo htjeli, jer je politički bilo profitabilnije održavati podjele i nepovjerenje, nego graditi zajednički pogled na prošlost, kao temelj budućnosti”, ocjenjuje Todorović.

U spornom udžbeniku Karadžić je predstavljen sa “izuzetno važnom ulogom u stvaranju RS”, i da je 2019. osuđen na doživotni zatvor.

Informacija o zločinima, zbog kojih je osuđen u Haškom tribunalu, nema.

“Mi možemo biti samo djelimično zadovoljni, jer je osuđena politička ideja, ali ne do kraja, jer su posljedice ostale na terenu nedirnute.

Reintegracija Bosne nije moguća na starim ciljevima koji su još živi, jer nisu poništeni rezultati postignuti genocidom”, smatra on, navodeći kako veliku ulogu u svemu ima i Srbija.

Tamošnja vlast, predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, aktivno je vodila kampanju protiv usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama, a optuženi za ratni zločin u Bosni i Hercegovini u Srbiji nalaze i utočište.

“Poricanje je vezano za strah.

Ako priznamo da je neko odgovoran, onda će cijeli narod biti stigmatizovan.

“Trenutno sam u Srbiji i kad god se pomene genocid javlja se bojazan da će Srbi biti genocidan narod.

To ne postoji, ali funkcioniše kao simbol tog straha koji se promoviše u medijima”, ističe Gordy.

“Zato, jer političari koji raspiruju mržnju i vode narod u pravcu izgradnje mržnje snose odgovornost.

Mnogi lideri iz devedesetih nikada nisu snosili posljedice.

U RS-u se ne prihvataju sudske presude, presuđeni ratni zločinci se dočekuju kao heroji po izlasku iz zatvora, a iz najviših struktura vlasti se negira genocid.

I dalje se obilježava 9. januar kao Dan RS-a, kojeg je Ustavni sud BiH u dva navrata proglasio neustavnim.

Zbog toga je visoki predstavnik 2021. godine nametnuo zakon kojim se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca kažnjava.

Uprkos tome, na ulazu u Sarajevo, odakle je Vojska RS-a dnevno ispaljivala 300 granata, i dalje stoji spomen-ploča posvećena Ratku Mladiću, komandantu osuđenom za genocid i zločine protiv čovječnosti.