Penzioneri sa minimalnom su u suterenu siromaštva: Ne raduje nas pomoć, već novi obračun penzija

Diferenciranjem minimalnih penzija uspostavio bi se pravedniji sistem, a najstarija populacija u Federaciji BiH radovat će se tek kada Zakon zaživi.

O problemima penzionera, ali i mogućim rješenjima, u srijedu su diskutovali federalni poslanici. Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je materijale, a ministar Adnan Delić objasnio je prijedlog nove formule usklađivanja penzija u omjeru 60 posto rasta plata plus 40 posto rasta cijena.

Vehid Jahić, predsjednik Nove penzionerske/umirovljeničke stranke iz Tuzle, smatra da je potrebno primjenjivati evropske parametre, a to znači da prosječne penzije budu 52 posto od prosječne plate i da se usaglašavaju svaki kvartal.

Mi smo zahvalni svim ljudima dobre volje, pa i poslanicima, ali nama obećanja ništa ne znače. Dok se zakon ne donese, ništa nije riješeno.

Naglašava da oko 250.000 penzionera ima minimalne penzije, a to iznosi samo 33 posto od prosječne plate. Jahić kaže da su po parametrima Eurostata svi oni koji imaju ispod 40 posto od prosječnih primanja u jednoj državi u sferi općeg siromaštva.

Penzionerima je, naglašava, potrebno rješenje, a ne jednokratna pomoć. Pomoć je dobrodošla, ali nije dugoročno rješenje.

Ukoliko bi se ispunili zahtjevi penzionera, objašnjava, prosječna penzija iznosila bi 811 KM. Kada je riječ o diferenciranju minimalnih penzija, Jahić ističe da se najniže penzije apsolutno ne smiju smanjiti, jer su već daleko ispod dostojanstva i ispod granice siromaštva.

Ali, mi kao stranka tražimo da penzija bude renta. Ljudi sa 40 godina staža i sa 15 ne mogu imati razliku od samo tri, četiri ili pet posto primanja.

Smatra da bi rješenje bilo u tome da penzija bude obračunata kao renta. To je, naglašava, elementarni ekonomski princip.

Mirsad Terzić, predsjednik Saveza udruženja penzionera USK-a, ističe da Savez udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH već dugo zahtijeva da formula za redovno usklađivanje pezija bude u omjeru 70 posto rasta prosječne plate u FBiH i 30 posto indeksa troškova života ili u omjeru 80:20.

Svjestan je da se ne može tražiti više, posebno ako se posmatra broj zaposlenih i broj penzionera. Kada se radi o diferencijalnoj stopi minimalne penzije, naš sagovornik podsjeća da su i federalni Savez i Udruženje reagovali i poručili da nije pravedno kada je odlučeno da neko ko ima 15 godina efektivnog radnog staža može dobiti identičnu penziju kao neko ko ima 28 ili više godina radnog staža.

Ocjenjuje tačnom konstataciju da će se sa prijedlogom Vlade stanje donekle popraviti.

Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, objašnjava da se, kada je riječ o diferenciranju platnih razreda stope minimalnih penzija, radi zapravo o parametarskoj reformi. Neće riješiti sve probleme penzionog sistema, ali može stabilizirati penzioni sistem.

Mišljenja je da postoji saglasnost i u Savezu penzionera. Naravno, još nije precizirano kako bi taj sistem izgledao i kako bi se modelirao.