Voda, meso i sokovi i dalje dominiraju uvoznim bilansima: BiH ostvarila deficit od 6,3 milijarde KM

Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini 2025. godine ostvarila robnu razmjenu sa svijetom u vrijednosti od 23,6 milijardi konvertibilnih maraka. Statistike Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je izvoz porastao za 5,42 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz zabilježio rast od 4,5 posto.

Ukupni deficit iznosi 6,3 milijarde KM. Na današnjoj konferenciji za medije iz VTKBiH pojašnjeno je da, iako postoje znakovi industrijskog oporavka koji su pozitivno utjecali na izvoz, ekonomska neizvjesnost i dalje traje zbog slabe potražnje i narušenih lanaca snabdijevanja.

„Uvoz u BiH je dodatno povećan kao rezultat jačanja domaće potrošnje, stabilnijih prihoda i većeg uvoza sirovina. Zbog toga što domaća proizvodnja ne može zadovoljiti unutrašnju potražnju – naročito u prehrambenom, elektronskom i auto sektoru – zavisnost naše ekonomije od stranih dobavljača ostaje izražena“, izjavio je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.

Dodatni pritisak na uvoz stvorili su i veliki infrastrukturni projekti, što je uzrokovalo povećanu potražnju za građevinskim materijalom, mehanizacijom i industrijskim sirovinama. Evropska unija i dalje je glavni trgovinski partner BiH – ostvaruje se više od 66% izvoza i skoro 68% uvoza.

„Trgovina u okviru CEFTA-e bilježi najbrži relativni rast, što potvrđuje značaj regionalne integracije, konkurentnosti i sve jače povezanosti među ekonomijama zapadnog Balkana“, dodao je Ćeranić. Istovremeno, izvoz na tzv. treća tržišta bilježi pad, a posebno se ističe smanjenje izvoza u Kinu.

Nasuprot tome, povećan je izvoz u Tursku i Sjedinjene Američke Države. Skoro svi sektori zabilježili su rast u obimu uvoza i izvoza, što je doprinijelo ukupnom povećanju robne razmjene.

„Najveći deficit ostvaren je u agro i prehrambenom sektoru, u iznosu od dvije milijarde KM, što čini 32 posto ukupnog trgovinskog deficita BiH. U okviru toga, razmjena mesa ima najveći udio“, izjavila je Belma Alihodžić iz VTKBiH.

Posebno negativan bilans zabilježen je u razmjeni pića i alkoholnih proizvoda. „Taj deficit čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda“, dodala je Alihodžić.

S druge strane, elektroindustrija prednjači u izvozu unutar kategorije mašina i aparata – ukupna vrijednost iznosi 2,2 milijarde KM, što je 112 miliona KM više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz ovih proizvoda dosegao 3,7 milijardi KM.

Automobilska industrija također bilježi rast izvoza – 380,9 miliona KM, što je povećanje od 49 miliona KM. „Pozitivan trend izvoza ima i namjenska industrija, te je u prvom polugodištu izvoz povećan za 73,5 miliona KM ili 31 posto u odnosu na isti period prethodne godine, što može biti povezano s rastom globalne potražnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti“, naglasila je Alihodžić.

U tekstilnoj, kožnoj i obućarskoj industriji zabilježen je pad – izvoz je iznosio 811,4 miliona KM, što je smanjenje od 42,4 miliona KM. S druge strane, drvna industrija je jedina grana koja bilježi vanjskotrgovinski suficit.

„Za pola godine, suficit u ovom sektoru – uključujući madrace, grafičku industriju i namještaj – iznosio je 590,5 miliona KM“, istaknuto je na konferenciji. U nastavku godine, očekuje se da će razmjena sa inostranstvom zadržati dosadašnji trend.

„S druge strane, rast plaća, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova.

Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću, posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoindustrije, IT i tako dalje. Također, šansa je u diverzifikaciji tržišta, odnosno povećan izvoz na takozvana treća tržišta“, poručili su iz VTKBiH.