Podaci Ministarstva sigurnosti BiH: Među 41 žrtvom trgovine ljudima samo jedna punoljetna

Da je Bosna i Hercegovina i dalje zemlja porijekla, tranzita i krajnje destinacije za žrtve trgovine ljudima pokazuju posljednji podaci Ministarstva sigurnosti BiH. 

Tako je u prvih šest mjeseci ove godine identificirana čak 41 žrtva trgovine ljudima. Od toga, 31 žrtva je ženskog, a 10 muškog spola.

Oblik iskorištavanja

Međutim, zabrinjavajući je podatak da je od ukupnog broja čak 40 žrtva maloljetno, od čega je 36 djece u dobi od 0 do 11 godina, a četiri žrtve su uzrasta od 12 do 17 godina. Među identificiranim žrtvama je 19 državljana BiH, 13 iz Hrvatske, dvije iz Španije, te po jedna osoba iz Belgije i Francuske, dok za pet žrtava državljanstvo nije poznato.

Te podatke su jučer, na Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima, podijelili iz Udruženja za edukaciju i razvoj „Dignitet“, istakavši da je najzastupljeniji oblik eksploatacije, u 34 slučaja, označen kao „drugi oblik iskorištavanja“.

Također su zabilježeni slučajevi seksualne eksploatacije i prisilnog prosjačenja, dok za pet žrtava oblik eksploatacije još nije utvrđen. U sigurnim kućama tokom izvještajnog perioda boravilo je 38 žrtava trgovine ljudima.

Turističke lokacije

– Situacija u Mostaru dodatno zabrinjava. U ljetnim mjesecima sve je češća pojava djece koja su izložena prisilnom prosjačenju na ulicama, raskrsnicama i turističkim lokacijama. Ova pojava ne samo da narušava osnovna prava djeteta, već ostavlja dugoročne posljedice po njegovo fizičko i mentalno zdravlje. Mostar kao turistički grad ne smije ostati nijem na ovu pojavu, niti smije dozvoliti da djeca odrastaju na ulici – poručili su iz „Digniteta“.

U ljetnim mjesecima sve je češća pojava djece koja su izložena prisilnom prosjačenju na ulicama, raskrsnicama i turističkim lokacijama.

Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije, ističe da fenomenologija trgovine ljudima predstavlja spoj niza krivičnih djela koje je nezamislivo bez međunarodnih oblika organizovanog kriminaliteta.

Dizdarević: Nema konkretnih rezultata. Avaz

– Činjenica je da je BiH usvojila i prihvatila niz deklaracija, uvela i inkriminisala određena ponašanja kao krivična djela, ali i dalje vidimo da su rezultati sprečavanja, a osobito suzbijanja loši. Posljednja istraga međunarodnog karaktera koja je tretirala trgovinu ljudima i djecom, koliko se sjećam, bila je 2013. godine i koju je vodila državna tužiteljica Dijana Kajmaković. Od tada do danas, nažalost, nema vidljivih konkretnih rezultata pa čak ni u odnosu na pronađeno 31 dijete u Brčkom od prije nekoliko mjeseci – kaže Dizdarević.

Razloga za loše rezultate je, naglašava, mnogo, od kadrovskih do stručnih, s posebnim osvrtom na jednu vrstu dezorganizacije policijskih struktura kao posljedica političkih dešavanja.

Safet Mušić, stručnjak za sigurnost, kaže da su zakonski i institucionalni okvir zadovoljavajući i omogućavaju da se nadležne institucije i organi bave tom problematikom, međutim, kako naglašava, rezultati u praksi to do sada nisu pokazali.

Mušić: Djeca kao žrtve. Avaz

– S druge strane, neki problemi, koji su identifikovani, često nisu prepoznati kada govorimo o djeci, kao žrtvama trgovine ljudima, posebno u slučajevima prosjačenja i prisilnog rada, kao i slučajeva prisilnog rada. To je problem koji je prisutan i na ulicama Mostara i Sarajeva i nekih drugih većih centara gdje ne samo javnost već i, nažalost, institucije koje su zadužene za to ne prepoznaju to kao problem, odnosno tu djecu kao žrtve – kaže Mušić za „Avaz“.