Zarazna bolest se pojavila u Hrvatskoj: Stručnjaci otkrivaju može li se proširiti na BiH

Zarazna bolest životinja ponovo se pojavila u Hrvatskoj, a stručnjaci upozoravaju: “Ne smijemo je zaboraviti, pogotovo u pograničnim područjima.”Bedrenica, poznatija i kao antraks, akutna je zarazna bolest koju uzrokuje sporogena bakterija Bacillus anthracis. Iako je poznata stoljećima i danas predstavlja opasnost – prvenstveno za stoku, ali i za ljude koji dođu u kontakt s bolesnim ili uginulim životinjama ili pak kontaminiranim proizvodima.Spore ove bakterije mogu preživjeti u tlu desetljećima, zbog čega se bolest s vremena na vrijeme ponovno javlja na istim područjima – tzv. bedreničnim distriktima. Kod ljudi najčešći oblik je kožni antraks, dok su inhalacijski i crijevni oblici rjeđi ali teži.”Bedrenica se manifestira vrlo brzo kod životinja. Njihovo uginuće bez prethodnih simptoma može zbuniti vlasnike – često se ne sumnja na antraks nego na trovanje ili pak neke druge uzroke”, pojašnjava dr. vet. med. Bianca Pehar.Ministarstvo poljoprivrede RH potvrdilo je izbijanje bedrenice na području sela Maovice u općini Vrlika. Prva sumnja pojavila se 7. jula nakon što je nekoliko goveda naglo uginulo bez ikakvih simptoma bolesti.Kako je Pehar objasnila, proglašeni su bedrenični distrikti, a veterinarske službe pokrenule su cijepljenje stoke u deset općina Dalmatinske zagore. Zabranjeno je premještanje životinja, a svim stočarima dane su biosigurnosne upute.”Dosad nije zabilježena zaraza kod ljudi, ali je 41 osoba – među kojima veterinari, stočari pa čak i novinari – stavljena pod zdravstveni nadzor i dobila desetodnevnu antibiotsku profilaksu”, potvrdila je dr. Pehar, istaknuvši kako ova pojava predstavlja ozbiljnu opomenu svima – bedrenica nije bolest prošlosti, već realna prijetnja koja se brzo širi među stokom i može ugroziti i ljude.Izbijanje bedrenice u Dalmatinskoj zagori odmah je izazvalo zabrinutost i s druge strane granice. Zbog neposredne blizine žarišta, osobito u općinama uz hrvatsko-bosanskohercegovačku granicu, otvorilo se važno pitanje: postoji li realan rizik za Knaton 10 i Hercegovački-neretvanski kanton?”Zbog neposredne geografske povezanosti, sličnih stočarskih navika i otvorenosti terena, pogranični krajevi BiH itekako su pod epidemiološkim rizikom. Zato je ključno da se svaka sumnjiva situacija prijavi na vrijeme, a biosigurnosne mjere poštuju strogo,” upozorava Pehar.U praksi to znači zabranu premještanja stoke preko granice bez veterinarske dozvole, pojačan nadzor ispaša i podizanje razine opreza među stočarima. Prema riječima dr. Pehar, koncept ‘Jedno zdravlje’, koji objedinjuje veterinarsku i ljudsku medicinu, pokazao se ključnim i 2022. godine u Lonjskom polju, kada je zajednički rad na terenu spriječio daljnje širenje bolesti.Upravo ovakva usklađenost institucija pokazuje da, uprkos granici, postoji svijest o zajedničkoj odgovornosti. Zahvaljujući mjerama na hrvatskoj strani, izbijanje bolesti 2025. nije prešlo granicu – ali ostaje podsjetnik da se epidemiološka karta može brzo promijeniti.