Dodikov pad: Kako su odlučnost Rame Isaka i pravna država preokrenuli višegodišnja ustupanja

Prije deset godina Milorad Dodik stvorio je političku krizu u Bosni i Hercegovini koja je, uz brojne pregovore i osigura­na sredstava za entitet, dovela do zaustavljanja njegovih separatističkih aktivnosti. Tada je, zaključeno je, “dobio novac za RS i povukao se” – postavši privremeni mirnička figura. Danas se situacija dramatično promijenila: dugogodišnja strategija ustupaka SDA prema Dodiku rezultirala je time da Bošnjaci na državnom nivou izgube ključne pozicije – tako Hrvati sada imaju više pozicija od Bošnjaka, što je direktna posljedica dugotrajnih kompromisa koji su Dodiku dali samopouzdanje da se ponaša kao da je BiH njegova.

U ovoj prelomnoj političkoj krizi Dodik nije predvidio jednog važnog faktora: angažman aktuelnog federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka – ličnosti koja nije priklonjena pokušajima izbjegavanja pravne države. Dok mu se na društvenim mrežama prijetilo smrću, a mađarski vojnici prijetili njegovoj slobodi, Isak je javno pozvao na hapšenje Dodika, sam otišao u RS, slobodno se kretao državom i zahtijevao da nadležni rade svoj posao bez milosti.

Kako je javno izjavio, „Dobio sam pozive da sjednem s Dodikom, ali ja ne mogu sjediti sa onima koji dovode državu u pitanje. To je nemoguća misija.“   Takođe je rekao: „Dodik je politički ugašen, priznao Sud BiH! Poštovat će presudu!“  

U situaciji kada su državne institucije bile zavisne od političkog kursa SDA i često ignorisale Dodikove radnje, Isak je konstantno apelirao na institucije da rade svoj posao. Tražio je da dobije asistenciju prilikom hapšenja i bio je jedini političar koji je hladnokrvno i razumno komentarisao situaciju, predviđajući dva realna ishoda – što je na kraju i ostvareno.

Veliko poštovanje također treba odati sutkinji Seni Uzunović, koja je ostala dosljedna zakonu i nije dozvolila nikakav utjecaj — istrajala je i izrekla presudu prema proceduri.

Kada je Sud BiH prvostepeno 26. februara 2025. osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, najavljeno je da će apelaciona odluka stići u roku od 30 dana. Apelaciono vijeće potvrdilo je presudu 1. augusta 2025. godine, čineći je pravosnažnom. Te iste sedmice Centralna izborna komi­sija BiH poništila je Dodikov mandat i najavila izbore u roku od 90 dana. 

Kao rezultat višedecenijskih političkih ustupaka i tehničke inertnosti, Bošnjaci su izgubili državne pozicije, dok su se Hrvati domogli više poluga vlasti. Ipak, upravo je dosljednost Rame Isaka, uz profesionalnost sutkinje Sene Uzunović, omogućila prekretnicu: Dodiku je po prvi put oduzet mandat, njegovo političko djelovanje suspendovano je na šest godina, a država je pokazala snagu pravne institucije.

Usporena ali snažna pravna reaktivacija otkrila je da je moguća borba protiv moći — ali samo ako se za nju zauzme neko spreman da stane naspram statusa quo. Zahvaljujući Isakovu stavu i njegovom timu te hrabrom radu sutkinje Uzunović, Bosna i Hercegovina je pokazala da njen pravni poredak ipak ima gard. Isak i Uzunović pobijedili su “nepobjedivog” Dodika te ga poslali na “političku klupu” narednih šest godina.