Spasioci u FBiH traže zakon koji bi im osigurao bolji status i podršku

U Federaciji BiH godinama se raspravlja o potrebi donošenja zakona koji bi uredio rad Gorske službe spašavanja (GSS), ali konkretnog rješenja još nema. Inicijativa je već upućena iz oba doma Parlamenta FBiH prema Vladi, no odgovor se još čeka.

Spasioci poručuju da bi usvajanje tog zakona riješilo ključna pitanja finansiranja, zaštite i pravnog statusa pripadnika GSS-a. Predstavnici službe očekuju da bi nacrt mogao stići u parlamentarnu proceduru do kraja godine.

Kako naglašavaju, zakon bi po prvi put definisao prava i obaveze spasilaca, osigurao sredstva za opremu i vozila, te garantovao zaštitu i osiguranje na terenu. Time bi, smatraju, bio znatno unaprijeđen sistem zaštite i spašavanja na nivou Federacije.

Bosna i Hercegovina nema krovnu državnu gorsku službu, niti zakon koji bi je uređivao na državnom nivou. GSS funkcioniše uglavnom na volonterskoj osnovi već više od šest decenija, a članovi učestvuju u akcijama spašavanja u planinama, ruševinama i drugim kriznim situacijama, često izlažući život opasnosti.

Ipak, njihov status u zakonodavnom okviru FBiH ostaje nedefinisan. Nermin Demir iz GSS-a Kantona Sarajevo je izjavio: “Zakon je već trebao biti poslan u skupštinsku proceduru, ali ostala su još neka pitanja iz oblasti sigurnosti koja trebamo uskladiti.

Očekujem da do kraja godine bude spreman. Njegovo donošenje bi nam olakšalo posao, postavilo nas na mjesto koje zaslužujemo i riješilo radni status spasilaca u trenutku odlaska na akcije.

Poslodavci bi tada bili obavezni omogućiti spasiocima odsustvo s posla za potrebe intervencija, a imali bismo i osiguranje u slučaju povreda. Također, obezbijedila bi se sredstva za održavanje vozila i opreme, što je od presudnog značaja za naš rad.

Ostali bismo volonteri bez ikakvih naknada, ali barem ne bismo iz vlastitog džepa pokrivali troškove akcija. Nama je ljubav prema spašavanju života daleko veća od materijalne koristi”, rekao je Nermin Demir iz GSS-a Kantona Sarajevo.

Inicijativu za donošenje zakona pokrenuli su zastupnici i delegati iz oba doma Parlamenta FBiH početkom godine. Lana Prlić, jedna od inicijatorica, podsjeća da su u zahtjevu Vladi FBiH istaknuta tri ključna pitanja: finansiranje rada službe, pravo na plaćeno odsustvo i zdravstveno osiguranje za spasioca tokom akcija.

“Tražili smo formiranje radne grupe sastavljene od predstavnika GSS-a i civilne zaštite, koja bi izradila zakonski tekst. Odgovor Vlade još nismo dobili.

U međuvremenu je Hercegovačko-neretvanski kanton usvojio vlastiti zakon kojim su ta pitanja riješena, a u Kantonu Sarajevo je priprema zakona u toku”, navodi Prlić. Da je problem dugogodišnji, potvrđuje i delegatkinja u Domu naroda Jelena Pekić, koja je inicijativu predala još u februaru.

“Od Federalne uprave civilne zaštite smo očekivali da preuzme ulogu nosioca i inicijatora izrade zakona. Smatramo da je on potreban kako bi se regulisao rad GSS-a, od prava na zdravstveno osiguranje tokom intervencija, do finansiranja hladnog pogona i pokrivanja troškova goriva i ishrane.

Vrlo važno je i da spasioci imaju zakonski omogućeno odsustvo s posla bez posljedica po radni odnos. Najbolje bi bilo urediti ovu oblast na državnom nivou, ali to se nikada nije desilo zbog nedostatka političke volje.

Zato smatramo da je entitetsko rješenje, poput onog koje već postoji u Republici Srpskoj, trenutno najrealnije”, kaže Pekić. Direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić dodaje da su volonteri često u nepovoljnom položaju.

“Većina naših članova GSS-a su volonteri zaposleni u privatnim kompanijama. Kada dobiju poziv za akciju, često nailaze na prepreke.

Neki poslodavci im ne žele odobriti odsustvo, drugi im ne priznaju dnevnice, a bilo je i slučajeva da ljudi ostanu bez posla zbog višednevnog učešća u akcijama. Zakon bi jasno propisao obavezu poslodavaca da omoguće odsustvo spasiocima, a to je sada ključni problem.

Također, imamo situacije gdje pojedine stanice GSS-a žele djelovati izvan sistema civilne zaštite, na poziv građana ili drugih institucija, bez uključivanja nadležnih službi. Takav model nije prihvatljiv – GSS mora biti dio sistema zaštite i spašavanja”, poručuje Brašnjić.

On podsjeća da u BiH ne postoji centralna organizacija GSS-a, nego se službe formiraju na različitim nivoima vlasti, što dovodi do razlika u opremljenosti i načinu finansiranja. Uprkos tome, tradicija volonterskog spašavanja u BiH traje više od 60 godina, a entitetski zakon, smatra, donio bi jasne standarde i uveo red u ovu oblast.

Predstavnici GSS-a naglašavaju da zakon ne traže zbog lične koristi, nego kako bi građanima mogli pružiti bržu i kvalitetniju pomoć. Demir zaključuje: “Zakon ne tražimo zbog nas lično, nego zbog onih kojima pomažemo.

Svaki izgubljeni sat zbog administrativnih prepreka može značiti izgubljen život. Naša je želja da imamo jasan pravni okvir koji nam omogućava da radimo svoj posao na najbolji način”.