CNN o političkoj krizi u BiH: Dodik opisan kao ključni saveznik Vladimira Putina

Kada su bosanska izborna tijela smijenila Milorada Dodika s funkcije predsjednika male entitetske jedinice s većinskim srpskim stanovništvom – Republike Srpske – on je dao sve od sebe da pokaže kao da ga to ne pogađa. Umjesto toga, ovaj kontroverzni nacionalista, koji negira genocid, izazvao je institucije koje ga pokušavaju smijeniti, pitajući ih: “Šta ako odbijem?”

Bosna bi uskoro mogla dobiti odgovor, piše Kristijan Edvards za CNN. Dodik, ključni saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina na Balkanu, prisutan je u bosanskoj politici od 2006. godine, neprestano narušavajući krhki sistem zemlje sastavljene od više etničkih zajednica.

Država je nastala 1995. godine Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je zaustavio ratna dejstva na prostoru bivše Jugoslavije tokom njenog raspada 1990-ih, potaknuta nastojanjima tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da stvori “veliku Srbiju”. Iako je Dayton zaustavio rat, ostavio je zemlju podijeljenu po etničkoj liniji.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije, u kojoj vlast dijele Bošnjaci (bosanski muslimani) i Hrvati, te Republike Srpske s većinskim srpskim stanovništvom. Iznad njih je slaba centralna vlada i međunarodni “visoki predstavnik”, kojem su date široke ovlasti da provodi mirovni sporazum i održava stabilnost.

Dodik, koji godinama prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i “ponovnim ujedinjenjem” sa Srbijom, osuđen je u februaru zbog nepoštivanja naloga sadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Šmita. Prošle sedmice, žalbeni sud potvrdio je njegovu jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obnašanja javne funkcije.

Iako je izbjegao zatvor plativši novčanu kaznu, bosanska izborna komisija odlučila je primijeniti zakon prema kojem se dužnosnik automatski razrješava dužnosti ako je osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci. Nakon dvije decenije osporavanja institucija na državnom nivou, ohrabren saveznicima s autoritarnim tendencijama i nedostatkom odlučne reakcije Evropske unije, mnoge je u Bosni iznenadila brzina provođenja sudske odluke.

Od 2006. godine, Dodik je dao sve od sebe da oslabi bosanske institucije i iznutra isprazni državu – izjavila je za CNN Arminka Helić, koja je izbjegla ratove 1990-ih, a danas sjedi u britanskom Domu lordova. Ne mislim da je očekivao, nakon svih prijetnji i buke koju je stvarao, da će se iko usuditi osporiti njegov položaj.

Sada se postavlja pitanje hoće li se Dodik povući mirno ili će pružiti otpor – kaže Helić. Za sada je potonje vjerovatnije.

Dodik je zaprijetio da će spriječiti održavanje novih izbora – ako bude potrebno, i silom – te je zatražio podršku svojih saveznika u Beogradu, Moskvi i Budimpešti. Predaja nije opcija – poručio je Dodik.

Moskva, koja se dugo oslanja na Dodika da izaziva nestabilnost na Balkanu, upozorila je da bi se regija mogla “oteti kontroli”. Njena ambasada u Bosni upozorila je da zemlja pravi “istorijsku grešku”.

Je li zaboravljena reputacija Bosne kao ‘bureta baruta Evrope’ – upitali su. Kada je Dodik prvi put došao na vlast, zapadne diplomate bile su oduševljene.

Nakon krvoprolića 1990-ih, činilo se da najavljuje eru stabilnosti. Za Madeleine Albright, tadašnju američku državnu sekretarku, Dodik je bio “dašak svježeg zraka”.

No, od tada se Dodik preoblikovao u nepokajanog nacionalistu, negirajući genocid nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine – najzloglasnijem masakru u ratu – te se često sastajao s Putinom u Moskvi. Godinama je Dodik bjesnio protiv struktura Daytonskog sporazuma, otežavajući rad bosanskih institucija unutar svog entiteta i prijeteći otcjepljenjem Republike Srpske od ostatka zemlje.

Od Christiana Schmidta, sadašnjeg visokog predstavnika i bivšeg njemačkog ministra u vladi kancelarke Angele Merkel, Dodik je napravio svog glavnog neprijatelja. Schmidta prikazuje kao “mlinsko kamenje” oko vrata Republike Srpske, tvrdeći da njegove ovlasti gaze volju srpskih birača.

Nakon Dodikove osude, njegovi evropski saveznici počeli su podržavati njegovu poziciju. Mađarski premijer Viktor Orbán odbacio je optužbe protiv Dodika kao pokušaj strane uprave – visokog predstavnika – da ga ukloni jer se protivi “globalističkoj eliti”.

Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Srbije, također je izjavio da Schmidt provodi “politički lov na vještice” protiv Dodika, koristeći “nedemokratske metode” kako bi onemogućio “volju naroda”. Fokusiranje kritika na Šmita je pametna strategija – izjavio je za CNN Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

Čak i oni koji brane bosanske institucije teško mogu opravdati ovlasti koje je dobio visoki predstavnik. Visoke predstavnike imenuje vijeće sastavljeno od zapadnih zemalja, a oni imaju ovlasti nametati i ukidati zakone, kao i postavljati i razrješavati dužnosnike.

Pedi Ešdoaun, bivši britanski zastupnik i nekadašnji visoki predstavnik, rekao je da mu je ta funkcija dala “ovlasti od kojih bi svakom liberalu pozlilo”. Niko drugi u Evropi danas, barem u demokratskom dijelu, nema tu moć: jednostavno se probuditi, pristupiti web-stranici i objaviti nove zakone, odluke i smijeniti ljude,” rekao je Ćerimagić.

U potrazi za snažnijom diplomatskom podrškom, Dodik je počeo pojačavati signale prema administraciji Donalda Trampa, tvrdeći da je i on, poput američkog predsjednika, meta tzv. pravosudnog progona (“lawfare”) kojeg vodi neizabrani birokrata. U skladu s kritikama koje je iznio potpredsjednik SAD-a JD Vance u zloglasnom govoru u Münchenu ranije ove godine, Dodik tvrdi da evropske vlasti pokušajem njegove smjene ignorišu volju naroda.

Također je, prema riječima Arminke Helić, pokušao sebe prikazati kao progonjenog kršćanskog vođu u zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom. Želi se predstaviti kao srodna duša koja sjedi tamo u malenom entitetu na Balkanu, koja ne samo da prolazi iste kušnje kao i predsjednik Tramp, nego je i jedina osoba koja stoji u odbrani vladavine prava i kršćanstva pred kaosom – rekla je.

Odluka izborne komisije protiv Dodika stupit će na snagu nakon isteka žalbenog roka. Nakon toga, u roku od 90 dana raspisat će se prijevremeni izbori.

No, i dalje je nejasno ko će tu odluku provesti ako Dodik odbije odstupiti ili bude opstruirao izbore. Iako je EU u martu povećala broj mirovnih snaga u zemlji, ti vojnici nisu reagirali čak ni kada je ranije ove godine bio aktivan nalog za Dodikovo hapšenje.

Jasmin Mujanović, viši saradnik Instituta New Lines, rekao je za CNN da će se bosanske i evropske vlasti suočiti s “ozbiljnim ispitom” ako Dodik pokuša ostati na funkciji. Ako se ne možete nositi s ljudima poput Milorada Dodika, barem iz perspektive EU, onda zaista nemate šta govoriti o takmičenju s ljudima poput Si Jinpinga, Vladimira Putina ili bilo koga drugog – rekao je.

Iako Dodik prijeti da će ignorisati presudu, Mujanović navodi da je veliki dio njegove baze u entitetu već oslabio. Mjesecima traje “prebjeg elite” u Republici Srpskoj, dok opozicija zamišlja “budućnost nakon Dodika”.

Nebojša Vukanović, osnivač opozicione stranke u entitetu, izjavio je da jedino Dodikovo potpuno uklanjanje s funkcije može okončati “stalnu krizu” u bosanskoj politici i konačno “osloboditi institucije da gone odgovorne za kriminal i korupciju”. Dodik je pod sankcijama SAD-a zbog stvaranja “korumpirane mreže političkog pokroviteljstva”.

Iako neki u Republici Srpskoj već zamišljaju život bez Dodika, Helić upozorava da bi on mogao poduzeti nepromišljene poteze – poput pokušaja potpunog otcjepljenja od Bosne – ako zaključi da nema šta više izgubiti. Očajan čovjek mogao bi učiniti nešto što bi dodatno destabiliziralo zemlju – zaključila je Helić.

Kada su bosanska izborna tijela smijenila Milorada Dodika s funkcije predsjednika male entitetske jedinice s većinskim srpskim stanovništvom – Republike Srpske – on je dao sve od sebe da pokaže kao da ga to ne pogađa. Umjesto toga, ovaj kontroverzni nacionalista, koji negira genocid, izazvao je institucije koje ga pokušavaju smijeniti, pitajući ih: “Šta ako odbijem?”

Bosna bi uskoro mogla dobiti odgovor, piše Kristijan Edvards za CNN. Dodik, ključni saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina na Balkanu, prisutan je u bosanskoj politici od 2006. godine, neprestano narušavajući krhki sistem zemlje sastavljene od više etničkih zajednica.

Država je nastala 1995. godine Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je zaustavio ratna dejstva na prostoru bivše Jugoslavije tokom njenog raspada 1990-ih, potaknuta nastojanjima tadašnjeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da stvori “veliku Srbiju”. Iako je Dayton zaustavio rat, ostavio je zemlju podijeljenu po etničkoj liniji.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije, u kojoj vlast dijele Bošnjaci (bosanski muslimani) i Hrvati, te Republike Srpske s većinskim srpskim stanovništvom. Iznad njih je slaba centralna vlada i međunarodni “visoki predstavnik”, kojem su date široke ovlasti da provodi mirovni sporazum i održava stabilnost.

Dodik, koji godinama prijeti otcjepljenjem Republike Srpske i “ponovnim ujedinjenjem” sa Srbijom, osuđen je u februaru zbog nepoštivanja naloga sadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Šmita. Prošle sedmice, žalbeni sud potvrdio je njegovu jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obnašanja javne funkcije.

Iako je izbjegao zatvor plativši novčanu kaznu, bosanska izborna komisija odlučila je primijeniti zakon prema kojem se dužnosnik automatski razrješava dužnosti ako je osuđen na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci. Nakon dvije decenije osporavanja institucija na državnom nivou, ohrabren saveznicima s autoritarnim tendencijama i nedostatkom odlučne reakcije Evropske unije, mnoge je u Bosni iznenadila brzina provođenja sudske odluke.

Od 2006. godine, Dodik je dao sve od sebe da oslabi bosanske institucije i iznutra isprazni državu – izjavila je za CNN Arminka Helić, koja je izbjegla ratove 1990-ih, a danas sjedi u britanskom Domu lordova. Ne mislim da je očekivao, nakon svih prijetnji i buke koju je stvarao, da će se iko usuditi osporiti njegov položaj.

Sada se postavlja pitanje hoće li se Dodik povući mirno ili će pružiti otpor – kaže Helić. Za sada je potonje vjerovatnije.

Dodik je zaprijetio da će spriječiti održavanje novih izbora – ako bude potrebno, i silom – te je zatražio podršku svojih saveznika u Beogradu, Moskvi i Budimpešti. Predaja nije opcija – poručio je Dodik.

Moskva, koja se dugo oslanja na Dodika da izaziva nestabilnost na Balkanu, upozorila je da bi se regija mogla “oteti kontroli”. Njena ambasada u Bosni upozorila je da zemlja pravi “istorijsku grešku”.

Je li zaboravljena reputacija Bosne kao ‘bureta baruta Evrope’ – upitali su. Kada je Dodik prvi put došao na vlast, zapadne diplomate bile su oduševljene.

Nakon krvoprolića 1990-ih, činilo se da najavljuje eru stabilnosti. Za Madeleine Albright, tadašnju američku državnu sekretarku, Dodik je bio “dašak svježeg zraka”.

No, od tada se Dodik preoblikovao u nepokajanog nacionalistu, negirajući genocid nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine – najzloglasnijem masakru u ratu – te se često sastajao s Putinom u Moskvi. Godinama je Dodik bjesnio protiv struktura Daytonskog sporazuma, otežavajući rad bosanskih institucija unutar svog entiteta i prijeteći otcjepljenjem Republike Srpske od ostatka zemlje.

Od Christiana Schmidta, sadašnjeg visokog predstavnika i bivšeg njemačkog ministra u vladi kancelarke Angele Merkel, Dodik je napravio svog glavnog neprijatelja. Schmidta prikazuje kao “mlinsko kamenje” oko vrata Republike Srpske, tvrdeći da njegove ovlasti gaze volju srpskih birača.

Nakon Dodikove osude, njegovi evropski saveznici počeli su podržavati njegovu poziciju. Mađarski premijer Viktor Orbán odbacio je optužbe protiv Dodika kao pokušaj strane uprave – visokog predstavnika – da ga ukloni jer se protivi “globalističkoj eliti”.

Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Srbije, također je izjavio da Schmidt provodi “politički lov na vještice” protiv Dodika, koristeći “nedemokratske metode” kako bi onemogućio “volju naroda”. Fokusiranje kritika na Šmita je pametna strategija – izjavio je za CNN Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

Čak i oni koji brane bosanske institucije teško mogu opravdati ovlasti koje je dobio visoki predstavnik. Visoke predstavnike imenuje vijeće sastavljeno od zapadnih zemalja, a oni imaju ovlasti nametati i ukidati zakone, kao i postavljati i razrješavati dužnosnike.

Pedi Ešdoaun, bivši britanski zastupnik i nekadašnji visoki predstavnik, rekao je da mu je ta funkcija dala “ovlasti od kojih bi svakom liberalu pozlilo”. Niko drugi u Evropi danas, barem u demokratskom dijelu, nema tu moć: jednostavno se probuditi, pristupiti web-stranici i objaviti nove zakone, odluke i smijeniti ljude,” rekao je Ćerimagić.

U potrazi za snažnijom diplomatskom podrškom, Dodik je počeo pojačavati signale prema administraciji Donalda Trampa, tvrdeći da je i on, poput američkog predsjednika, meta tzv. pravosudnog progona (“lawfare”) kojeg vodi neizabrani birokrata. U skladu s kritikama koje je iznio potpredsjednik SAD-a JD Vance u zloglasnom govoru u Münchenu ranije ove godine, Dodik tvrdi da evropske vlasti pokušajem njegove smjene ignorišu volju naroda.

Također je, prema riječima Arminke Helić, pokušao sebe prikazati kao progonjenog kršćanskog vođu u zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom. Želi se predstaviti kao srodna duša koja sjedi tamo u malenom entitetu na Balkanu, koja ne samo da prolazi iste kušnje kao i predsjednik Tramp, nego je i jedina osoba koja stoji u odbrani vladavine prava i kršćanstva pred kaosom – rekla je.

Odluka izborne komisije protiv Dodika stupit će na snagu nakon isteka žalbenog roka. Nakon toga, u roku od 90 dana raspisat će se prijevremeni izbori.

No, i dalje je nejasno ko će tu odluku provesti ako Dodik odbije odstupiti ili bude opstruirao izbore. Iako je EU u martu povećala broj mirovnih snaga u zemlji, ti vojnici nisu reagirali čak ni kada je ranije ove godine bio aktivan nalog za Dodikovo hapšenje.

Jasmin Mujanović, viši saradnik Instituta New Lines, rekao je za CNN da će se bosanske i evropske vlasti suočiti s “ozbiljnim ispitom” ako Dodik pokuša ostati na funkciji. Ako se ne možete nositi s ljudima poput Milorada Dodika, barem iz perspektive EU, onda zaista nemate šta govoriti o takmičenju s ljudima poput Si Jinpinga, Vladimira Putina ili bilo koga drugog – rekao je.

Iako Dodik prijeti da će ignorisati presudu, Mujanović navodi da je veliki dio njegove baze u entitetu već oslabio. Mjesecima traje “prebjeg elite” u Republici Srpskoj, dok opozicija zamišlja “budućnost nakon Dodika”.

Nebojša Vukanović, osnivač opozicione stranke u entitetu, izjavio je da jedino Dodikovo potpuno uklanjanje s funkcije može okončati “stalnu krizu” u bosanskoj politici i konačno “osloboditi institucije da gone odgovorne za kriminal i korupciju”. Dodik je pod sankcijama SAD-a zbog stvaranja “korumpirane mreže političkog pokroviteljstva”.

Iako neki u Republici Srpskoj već zamišljaju život bez Dodika, Helić upozorava da bi on mogao poduzeti nepromišljene poteze – poput pokušaja potpunog otcjepljenja od Bosne – ako zaključi da nema šta više izgubiti. Očajan čovjek mogao bi učiniti nešto što bi dodatno destabiliziralo zemlju – zaključila je Helić.