Cesta koja će biti spas od velikih gužvi na putu Sarajevo – Mostar, magistrala M-17 je prebukirana

Ako tokom ljetnih mjeseci putujete magistralnim putem M-17, tačnije njegovim dijelom od Mostara do Sarajeva, velike su šanse da ćete dio vremena izgubiti u zastojima, gužvama te generalno usporenom saobraćaju, što dovodi do nervoze i gubitka koncentracije, piše Večernji list BiH. Posebno se to odnosi na sjeverni ulaz/izlaz iz Mostara, okolinu Konjica i ulaz/izlaz iz Sarajeva, pri čemu intenzitet saobraćaja varira u zavisnosti od dana u sedmici i doba dana.

Iako je većina vozača svjesna ovog problema i prilagođava se pažljivim planiranjem putovanja između ova dva privredna centra, činjenica je da broj vozila na našim cestama — dodatno povećan iz godine u godinu većim brojem turista — uzrokuje da je magistrala M-17 jednostavno preopterećena za predviđenu dinamiku saobraćaja, piše Večernji.ba.

Dovoljno je pogledati izvještaje BiHAMK-a koji redovno ukazuju na ovu „žilu kucavicu“ saobraćaja u Federaciji, odnosno u cijeloj Bosni i Hercegovini. U saopćenju objavljenom prošlog četvrtka, uoči drugog vikenda u augustu, istaknuto je da su posebno rizični periodi: petak poslijepodne (od 14 do 20 sati), subota ujutro (od 7 do 11 sati) i nedjelja poslijepodne (od 15 do 21 sat), te da su najopterećenije dionice:

• M-17 (Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar – Čapljina – Doljani),
• M-17 (Sarajevo – Visoko – Kakanj – Zenica – Žepče – Maglaj – Doboj – Prnjavor – Laktaši – Banja Luka – Gradiška),
• M-5 (Sarajevo – Travnik – Donji Vakuf – Bihać),
• M-18 (Sarajevo – Foča – Hum/Šćepan Polje),
• M-6.1 (Mostar – Široki Brijeg – Posušje – granica s Hrvatskom),
• M-4 (Tuzla – Doboj),
• M-14.1 (Bihać – Velika Kladuša – granica s Hrvatskom).

Vozači, ali i stručnjaci, svjesni su da jedino dugoročno rješenje za rasterećenje saobraćaja na relaciji Mostar – Sarajevo predstavlja završetak izgradnje poddionica autoputa na koridoru Vc, koje bi, kako se očekuje, značajno unaprijedile kvalitet i brzinu saobraćaja. U tom smislu ohrabruje to što su intenzivirane aktivnosti na pripremi izgradnje dionice Mostar jug – Mostar sjever, kao i dionice Mostar jug – tunel Kvanj. Međutim, kako bi se koridor povezao s trenutno najjužnijom dionicom iz pravca Sarajeva prema Mostaru (Tarčin – Ivan), potrebno je realizirati dionice: Ovčari – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj, i tunel Prenj – Mostar sjever.

Od svih pomenutih, tunel Prenj je dionica koja će zasigurno zahtijevati najviše vremena (oko šest godina gradnje), kao i truda, stručnosti i upornosti kako bi se savladao planinski masiv između Mostara i Konjica.

Tunel Prenj

Ključna karakteristika tunela Prenj je njegova dužina od 10,15 kilometara, čime spada u duge tunele i podliježe primjeni svih propisanih sigurnosnih mjera prema smjernici 2004/54/EC. Tunel Prenj će se graditi uz poštivanje svih sigurnosnih standarda propisanih EU smjernicom, sa većim profilom i odvojenim cijevima.

Cestovni tuneli, a posebno dugi tuneli na autoputevima, predstavljaju izuzetno složene građevinske objekte sa naglašenim geotehničkim i građevinskim izazovima, te značajnim obimom i vrijednošću elektro, mašinskih i drugih radova (saobraćajna oprema, informacione i komunikacione tehnologije itd.).

Tunel Prenj će zasigurno biti generacijski projekat — objekt koji će po svojim dimenzijama biti najduži tunel u BiH i deveti po dužini u Evropi — ali i projekat koji će u svakodnevnom životu donijeti brojne koristi za sve putnike i poslovnu zajednicu, značajno skraćujući vrijeme putovanja između dva ekonomski jaka centra — Mostara i Sarajeva.