Kukuruz u BiH podbacio i do 70 posto

Ekstremne temperature i mjeseci bez padavina pretvorili su najveću bh. žitnicu u polje brige i gubitaka. Kukuruz je, u zavisnosti od parcele, podbacio i do 70 posto.

Proizvodnja mesa i mlijeka visi o koncu, a farmeri su pritisnuti pitanjem kako sačuvati stočni fond kad je hrane sve manje? Poljoprivrednici se nadaju svakom zrnu, ali je situacija alarmantna.

Na njivama koje su kamenitije, gdje je zemlja plića, štete su i do 70-80 posto. Tu ljudi nemaju šta ni ubrati ni silirati.

Džaba su ulagali – ističe proizvođač i vlasnik otkupne stanice Milenko Nikolić. Mi proizvođači teško ćemo izaći iz minusa na ovakav način, jer ovo nije prva godina da nas prati suša.

Unazad tri-četiri godine smo u efektivnoj suši. Moramo raditi, ali mislim da će nas biti sve manje i da ovo nimalo nije optimistična priča – upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja proizvođača Semberije i Majevice.

Suša i oštećeni usjevi predstavljaju i ozbiljan zdravstveni rizik. Zbog loše silaže prijeti pojava aflatoksina u mlijeku, koja može ugroziti i ljude i životinje.

Poljoprivrednici su, stoga, primorani da brzo reaguju i pravilno skladište hranu. Ljudi su bili prinuđeni još prije petnaestak dana da počnu silirati, što nije bilo preporučljivo jer kukuruz još nije prešao u voštano stanje, bio je u mliječnoj fazi.

Međutim, iz nužde i potrebe za hranom silirali su i do sada se pokazalo da još nema toksina, za razliku od prošle godine gdje su prve količine silaže u ishrani odmah napravile problem s toksinima – podsjeća Nikolić.

I dok njive gore, računice su kao hladan tuš – hiljade maraka minusa, opstanak stočnog fonda upitan. I sve to u zemlji koja se zaklinje u poljoprivredu kad joj treba jeftin politički slogan.

Kada treba pomoć, čuje se samo eho iz praznih kancelarija. Vidim da ljudi više ne ubacuju u tov, čekaju da vide šta će biti.

Ali sve se nadamo, iz dana u dan. Tražićemo pomoć i od entiteta, ministarstava, ali vidite da oni nemaju da isplate ni ono redovno, a kamoli da nam pomognu.

Nismo optimisti, njih sad interesuje samo politika i gdje će ko sjesti u koju fotelju – kaže Bakajlić. Trudićemo se da sačuvamo, ko može.

I stočni fond pada, i cijena mlijeka je opet oborena. Kako opstati – to je teško pitanje.

Trudiću se da sačuvam svoj stočni fond – poručuje proizvođač Milan Savić. Pšenica je prodata po cijeni koja vrijeđa i ulaganje i znoj onih koji su je posijali, 36 feninga po kilogramu, kažu, nije ekonomska računica, to je podsmijeh.

Selo koje ne može da izdrži kombinaciju niske otkupne cijene i katastrofalnog uroda sada se suočava s dugovima i nesigurnom budućnošću. Cijenom pšenice sam nezadovoljan.

Nisam je prodao, lagerovao sam je na čardak. Cijena 36 feninga pa s tim poljoprivrednik ne može pokriti ni troškove za sjetvu – ističe Savić.

Posljedice suše nisu samo na njivama, upozoravaju ekonomisti, one će stići u svaki dom. Najesen, prazni silosi i uništeni usjevi pretvoriće se u skuplji hljeb, meso i mlijeko.