Može li Bosna i Hercegovina ponovo pokrenuti vlastitu proizvodnju baruta?

Aktuelna kriza u kompaniji Igman iz Konjica, koja je bila primorana obustaviti proizvodnju zbog privremene zabrane izvoza baruta iz Srbije, otvorila je ključno pitanje: može li Bosna i Hercegovina ponovo pokrenuti vlastitu proizvodnju baruta kako bi izbjegla zavisnost od uvoza i zaštitila stabilnost strateški važnog sektora namjenske industrije?

Fokus se prirodno vraća na Vitezit iz Viteza, nekadašnjeg giganta čija je sudbina posljednjih godina obilježena stečajem, pravnim trakavicama i propuštenim prilikama.

Vitezit, ranije poznat kao Slobodan Princip Seljo, bio je najveći i najmoderniji kompleks za proizvodnju baruta, raketnih goriva i raznih eksploziva u bivšoj Jugoslaviji, sa snažnim infrastrukturnim kapacitetom.

Decenijama je bio okosnica jugoslovenske, a kasnije i bh. namjenske industrije, proizvodeći strateški važnu sirovinu za vojnu i civilnu upotrebu.

No nakon rata doživio je devastaciju, gubitak stručne radne snage i kapitala, a 2019. godine ušao je u stečaj, čime je ugašena jedina domaća fabrika za proizvodnju baruta.

Time su kompanije poput Igmana ostale u potpunosti zavisne od uvoza, što se sada pokazuje kao jedan od najvećih izazova za cijeli sektor.

Podsjećamo kako je upravo Vitezit prepoznat kao ključni faktor u proizvodnji baruta te kao takav može biti idealna razvojna komponenta namjenske industrije, ne samo u BiH nego i šire.

Ipak, zbog dugotrajnih pravnih sporova, obnova pogona i proizvodnje još nije započela, iako postoji pravomoćno rješenje o dosudi kojim se nalaže ulazak kupca u posjed i upis u zemljišne knjige.

Novi kupac, WDG Promet d.o.o. Zagreb, uplatio je ugovoreni iznos od skoro 11 miliona KM i djelomično je uveden u posjed, a najnovina odluka suda ukinula je privremene mjere Pravobranilaštva koje su se odnosile na zabranu raspolaganja imovinom.

Ovaj pravni napredak otvara mogućnost da se proces konačno ubrza i da se proizvodnja baruta u Vitezitu ponovo pokrene.

Da potencijal za revitalizaciju postoji, indirektno je potvrdio i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je u ponedjeljak otkrio da je Vlada u proteklim danima, tražeći alternativna rješenja za snabdijevanje Igmana ispitivala kvalitet baruta u Vitezitu.

Ova izjava potvrđuje da domaći stručnjaci vjeruju kako bi, uz ulaganja i modernizaciju, bivša tvornica mogla ponovo postati strateški oslonac sektora.

Nikšić je, podsjetimo, objavio i da je, nakon razgovora s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dobio garancije da će zabrana izvoza baruta za BiH biti ukinuta u roku od 48 sati, što će omogućiti nastavak proizvodnje u Igmanu.

Ipak, jasno je da je dugoročno rješenje u jačanju vlastitih kapaciteta, kako bi se spriječilo da političke odluke u regionu blokiraju čitave lance snabdijevanja.

Prema ranijim planovima investitora, obnova Vitezita podrazumijevala bi ulaganje od nekoliko desetaka miliona eura i zapošljavanje do više stotina radnika, uz kapacitet proizvodnje baruta od čak 4.000 tona godišnje.

Takav projekt ne bi značio samo sigurnije snabdijevanje Igmana i drugih domaćih proizvođača, već bi Bosni i Hercegovini otvorio vrata izvoza i osnaživanja cijelog sektora.

Međutim, revitalizacija Vitezita nije samo ekonomski, već i politički izazov.

Prošli pokušaji obnove nailazili su na prepreke zbog sukoba interesa i nedostatka transparentnosti.

Zbog toga će, pored finansijskih ulaganja, biti neophodno osigurati jasan nadzor i odgovorno upravljanje, kako bi se povjerenje domaće i međunarodne javnosti ponovo izgradilo.

Aktualna kriza u Igmanu najbolji je pokazatelj koliko je domaća industrija ranjiva bez vlastite proizvodnje strateških komponenti.

Ako se Vitezit uspješno revitalizira, Bosna i Hercegovina bi mogla postati manje zavisna od uvoza, a domaće kompanije bi dobile sigurnost i stabilnost potrebnu za rast i razvoj.