Zakazana hitna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a na zahtjev Poljske: BiH podržala, Srbija i Makedonija protiv

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija sazvalo je hitan sastanak nakon što je Poljska prvi put u historiji zatražila reakciju zbog kršenja svog zračnog prostora ruskim dronovima. Stalni ambasador Poljske pri UN-u, Kristof Secerski, u zahtjevu je naveo da je cilj “izražavanje duboke zabrinutosti i skretanje pažnje međunarodne zajednice na još jedno flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a, koje je počinila Ruska Federacija”.

Ruska Federacija je, napadajući teritorij Ukrajine u noći 9. septembra, izvršila devetnaest upada dronova u poljski zračni prostor. Dronovi su predstavljali stvarnu prijetnju civilnom stanovništvu, infrastrukturi i sigurnosti zrakoplovstva, te su preventivno neutralizirani.

Po prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, teritorijalni integritet Poljske, a istovremeno i NATO-a i zračnog prostora EU, prekršen je u masovnim razmjerima. Ovom incidentu prethodile su brojne ranije povrede poljskog zračnog prostora od strane Rusije – navodi se u zahtjevu.

Hitna sjednica Vijeća sigurnosti zatražena je jer, kako ističu, “nepromišljeni postupci Rusije ne predstavljaju samo kršenje međunarodnog prava, već i destabilizirajuću eskalaciju koja cijeli region približava sukobu više nego ikada u posljednjih nekoliko godina”. Takva provokacija je duboko nepoštovanje prema kolektivnim naporima međunarodne zajednice da se rat okonča i obnovi mir i stabilnost u skladu s međunarodnim pravom.

Zahvaljujemo Republici Koreji, predsjedavajućoj Vijeća, na sazivanju sastanka. Iskoristili smo ovu priliku da ponovimo poziv Ruskoj Federaciji da odmah prekine ratnu agresiju protiv Ukrajine, odustane od daljnjih provokacija i pridržava se obaveza utvrđenih Poveljom UN-a.

Eskalacija ne može i neće otvoriti put miru. Samo poštovanje principa suvereniteta, teritorijalnog integriteta i mirnog rješavanja sporova može stvoriti uslove za pravedan i trajan mir u Ukrajini, Evropi i šire – navodi se u zajedničkom saopćenju.

Supotpisnici ovog zahtjeva su 42 zemlje širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, dok zemlje iz našeg regiona – Srbija, Sjeverna Makedonija i Mađarska – nisu podržale inicijativu. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija sazvalo je hitan sastanak nakon što je Poljska prvi put u historiji zatražila reakciju zbog kršenja svog zračnog prostora ruskim dronovima.

Stalni ambasador Poljske pri UN-u, Kristof Secerski, u zahtjevu je naveo da je cilj “izražavanje duboke zabrinutosti i skretanje pažnje međunarodne zajednice na još jedno flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a, koje je počinila Ruska Federacija”. Ruska Federacija je, napadajući teritorij Ukrajine u noći 9. septembra, izvršila devetnaest upada dronova u poljski zračni prostor.

Dronovi su predstavljali stvarnu prijetnju civilnom stanovništvu, infrastrukturi i sigurnosti zrakoplovstva, te su preventivno neutralizirani. Po prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, teritorijalni integritet Poljske, a istovremeno i NATO-a i zračnog prostora EU, prekršen je u masovnim razmjerama.

Ovom incidentu prethodile su brojne ranije povrede poljskog zračnog prostora od strane Rusije – navodi se u zahtjevu. Hitna sjednica Vijeća sigurnosti zatražena je jer, kako ističu, “nepromišljeni postupci Rusije ne predstavljaju samo kršenje međunarodnog prava, već i destabilizirajuću eskalaciju koja cijeli region približava sukobu više nego ikada u posljednjih nekoliko godina”.

Takva provokacija je duboko nepoštovanje prema kolektivnim naporima međunarodne zajednice da se rat okonča i obnovi mir i stabilnost u skladu s međunarodnim pravom. Zahvaljujemo Republici Koreji, predsjedavajućoj Vijeća, na sazivanju sastanka.

Iskoristili smo ovu priliku da ponovimo poziv Ruskoj Federaciji da odmah prekine ratnu agresiju protiv Ukrajine, odustane od daljnjih provokacija i pridržava se obaveza utvrđenih Poveljom UN-a. Eskalacija ne može i neće otvoriti put miru.

Samo poštovanje principa suvereniteta, teritorijalnog integriteta i mirnog rješavanja sporova može stvoriti uslove za pravedan i trajan mir u Ukrajini, Evropi i šire – navodi se u zajedničkom saopćenju. Supotpisnici ovog zahtjeva su 42 zemlje širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, dok zemlje iz našeg regiona – Srbija, Sjeverna Makedonija i Mađarska – nisu podržale inicijativu.