Međunarodni dan mira: “Nema granata, ali nema ni mira u glavi” – šta mladi u BiH zapravo traže

Međunarodni dan mira obilježava se 21. septembra još od 1981. godine, a tada je uspostavljen odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Danas, mir u Bosni i Hercegovini žele graditi mlade generacije, i to one koje odluče ostati u BiH i koje se nadaju napretku.

Ipak, mnogi njihovi vršnjaci svoj mir odlučuju potražiti van granica BiH i to jer su godinama izloženi psihološkom ratu i manipulativnim izjavama političara. Decenijama građani Bosne i Hercegovine svjedoče izjavama o prijetnjama po suverenitet i integritet države, ali i različitom tumačenju Dejtonskog mirovonog sporazuma.

Najzapaljivije izjave u većini dolazile su od vlasti Republike Srpske. Država se tako godinama suočava sa izazovima koji prijete miru, stabilnosti i zajedništvu.

“Što se tiče zadnjih 30 godina vodi se rat političkim i pravnim sredstvima i to vrlo žestok i on je u Bosni i Hercegovini itekako ugrožen, ne na bukvalan fizički način ali kažem pravno i politički svakako da”, smatra advokat i stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović za BHRT.

Dok je to za političare način da se održe na vlasti, za građane to je politička neodgovornost, socijalna nepravda, gubitak povjerenja i na kraju odlazak iz zemlje. Dejtonski mirovni sporazum jeste zaustavio vojno djelovanje, ali nije uspostavio psihološki mir i građani godinama trpe psihološki rat, smatra profesor Vedran Zubić.

“S ove ili sa one strane entitetske linije, koji se odigrava u glavama nas a sprovode lokalna politika zarad dobijanja nekih glasova na nekim izborima. Tako da bih ja volio znati tu definiciju nekog mira, ako se misli na zaustavljanje vojnog djelovanja da, ali imamo tri desetljeća tog mira, ali mislim da nam je nekada gore ovo neko psihodjelovanje”, ističe Zubić.

Dok većina u Bosni i Hercegovini mir shvata kao odsustvo rata, mladi koji odlučuju graditi budućnost u BiH svjesni su da mir mora značiti napredak, kreativnost i nove mogućnosti. Mladi poručuju – živjeti mir znači živjeti u društvu koje ide naprijed, uz naučene lekcije iz prošlosti.

“Teško je govoriti o miru u trenucima kada u svijetu civili stradaju, djeca umiru od gladi, ali najmanje što možemo uraditi prema njima i što smo dužni jeste da pozivamo svijet na mir. To je doprinos koji Sarajevo mora dati kao grad koji je i sam prošao razaranja i stradanja civila”, poručio je predsjednik SPUS-a Imran Pašalić za BHRT.

Statističkih podataka nema, ali je evidentno da ljudi koji su rođeni u Bosni i Hercegovini nakon rata, odlučuju se da napuste državu jer ne žele slušati manipulativne izjave političara koji skupljaju političke poene. Ne žele ni živjeti u strahu od novih sukoba.

Nakon rata država u miru gubi mlade i obazovane ljude.

“Pokušao bih to da formulišem da nije riječ samo o odlasku već o bježanju odavde. Brojni razlozi upravo leže u onima koji su donosioci odluka, u nestabilnim ukupnim prilikama”, navodi demograf Aleksandar Čavić.

Demograf Čavić upozorava da se ne mogu popraviti uslovi za demografski razvoj, ako nemate stabilne društvene i ekonomske prilike.

Iako definicija mira u Ustavu BiH ne postoji, već se spominje kao termin u preambuli koja je obavezujuća, pravog mira i stabilnosti za većinu bh. građana nema. Nada koja je nakon završetka rata kratko trajala, uz pesimizam i borbu za puko preživljavanje danas gotovo i da ne postoji.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE