Hrvatska uvodi kazneno djelo zloupotrebe umjetne inteligencije

Saborski zastupnici usvojili su izmjene Krivičnog zakona kojima je uvedeno novo kazneno djelo – ugrožavanje života i imovine korištenjem sistema umjetne inteligencije. Rasprava je pokazala podijeljena mišljenja: dok jedni tvrde da Hrvatska kasni s regulisanjem ove oblasti, drugi naglašavaju da djeluje na vrijeme.

„Zbog ubrzanog razvoja tehnologije i sve češće upotrebe alata sistema umjetne inteligencije, postojala je potreba da se ova oblast reguliše“, izjavio je ministar pravde, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, predstavljajući predložene izmjene.

Novi zakon prvenstveno je usmjeren na autonomna vozila i moguće opasnosti koje nose po živote i imovinu. Habijan je naglasio da regulisanje ovog pitanja nije jednostavno i da će, s razvojem tehnologije, biti potrebne nove zakonske korekcije i dodatna kaznena djela.

Istakao je i da ne smije doći do ograničenja koja bi gušila istraživanje i inovacije. „Moramo pronaći balans prilikom regulisanja ove teme“, dodao je.

Podršku ministarstvu dao je Darko Klasić (HSLS), naglasivši da je potez proaktivan, dok je Ante Kujundžić (Most) ocijenio da se radi o pukom odgovoru na pritisak OECD-a. Marija Selak Raspudić (NZ) podsjetila je da je BiH imala priliku da bude ispred Evropske unije u ovoj oblasti, ali to nije učinila.

Posebna pažnja posvećena je i pitanju odgovornosti. „Ko će odgovarati kada odluku donosi algoritam – proizvođač, programer, vlasnik ili korisnik?“, pitao je Ivica Baksa (NPS).

Na to je Habijan odgovorio: „Jedni kažu da kasnimo, drugi da smo raniji, ja mislim da smo na vrijeme. A što se tiče utvrđivanja odgovornosti, to će sud odlučiti – da li je odgovornost fizičke ili pravne osobe, to će biti od slučaja do slučaja“.

U raspravi je upozoreno i na rastuću prijetnju „deepfake“ sadržaja, koji mogu izazvati ozbiljne posljedice jer je sve teže razlikovati stvarne od lažnih materijala.

Izmjene zakona proširuju i odredbe o podmićivanju zastupnika, uključujući sve oblike aktivnog i pasivnog mita na lokalnom, državnom, evropskom i međunarodnom nivou. Također, u zakonodavstvo je prenesena EU direktiva o trgovini ljudima, s fokusom na nove oblike poput iskorištavanja surogat majčinstva.

Opozicioni zastupnici naglasili su da podržavaju izmjene, ali i da su pojedine odredbe preopćenite. „Nemamo nikakvih primjedbi na ove izmjene, osim što smatramo da je dio o umjetnoj inteligenciji preširoko i preopćenito postavljen.

Treba to konkretnije napisati. Isto važi i za dio o podmićivanju zastupnika – bilo bi dobro precizirati koje tačno radnje čine krivično djelo, jer su ovako definisane preširoko“, kazao je u ime SDP-a Tonči Restović.

Selak Raspudić naglasila je da su pozitivni svi pokušaji regulisanja AI tehnologije, ali da je potrebna veća preciznost i jači okvir za pitanja poput surogat majčinstva. „Ovim se neće riješiti problem surogat majčinstva koje je zakonom u Bosni i Hercegovini zabranjeno, ali se krši kada roditelji dovedu djecu rođenu putem surogat majke u drugoj zemlji gdje je surogatstvo dozvoljeno“, rekla je.

Slično je istakao i Marin Miletić (Most), navodeći da i dalje nije jasno šta će se tačno kažnjavati ni kod podmićivanja zastupnika niti kod AI djela. Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) upozorila je da treba jasno definisati da li odgovornost snosi programer, korisnik, kompanija ili proizvođač.

„Ova odredba je važna jer pokazuje da prepoznajemo potencijalne opasnosti novih tehnologija, ali otvara i mnogo pitanja“, dodala je, kritikujući ministarstvo što nisu konsultovali AI stručnjake.

Klub Možemo! traži da se sankcije prošire i na širenje lažnih vijesti te nanošenje štete putem „deepfake“ sadržaja, dok Sandra Benčić naglašava značaj uvođenja odgovornosti i za pravna lica registrovana u BiH, pa i kada djelo počine u inostranstvu.

Iz HDZ-a poručuju da će ovakve izmjene doprinijeti jačanju pravnog sistema, boljoj zaštiti žrtava i efikasnijem radu pravosuđa.