Sud pod sumnjom: Dodikov status u SNSD-u i misteriozni dolazak pred Sud povezuje isti krug sudija

Odluka Apelacionog odjela izazvala sumnje u pogodovanje lideru SNSD-a. Pitanje pravnih posljedica presude Miloradu Dodiku i dalje izaziva buru u javnosti i produbljuje sumnje da dio sudija u Sudu BiH aktivno pomaže njegovom političkom opstanku.Najnoviji primjer je rješenje Apelacionog odjela kojim je odbijena žalba Nebojše Vukanovića na odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) da ovjeri učešće SNSD-a na prijevremenim izborima – i to s potpisom Milorada Dodika.Raportovi izvori tvrde da nije istina da je ovom odlukom razriješeno pitanje može li Dodik ostati predsjednik SNSD-a. Naprotiv, to rješenje, kažu, otvara ozbiljne sumnje da dio sudija svjesno pogoduje Dodiku, osiguravajući mu status i politički legitimitet.Ono što dodatno izaziva sumnju jeste brzina odluke – žalba je odbijena u roku od nepuna 24 sata, što ukazuje da je dio sudija praktično jedva dočekao ovakvu priliku. Time su, iako nisu izričito rekli da Dodik može biti predsjednik SNSD-a, faktički potvrdili njegovu poziciju.Prema tvrdnjama iz pravosuđa, iste sudije koje su odbile Vukanovićevu žalbu bile su uključene i u „tajni“ Dodikov dolazak u Sud BiH u julu ove godine, pod pokroviteljstvom vrha OSA-e. Tada mu je, pod nerazjašnjenim okolnostima i uz povlašteni tretman, ukinut pritvor određen zbog ignorisanja poziva Tužilaštva BiH u vezi s njegovim napadima na ustavni poredak.Upravo se taj trenutak sada vidi kao nastavak šireg plana zaštite Dodika od posljedica presude. Da je Sud BiH podijeljen, potvrđuje i činjenica da jedni sudije insistiraju na punoj primjeni zakona, dok drugi očigledno rade na tome da Dodik izbjegne zabrane koje proističu iz osude.A zakon je, kako naglašavaju izvori, nedvosmislen – presuda povlači prestanak službene dužnosti, zabranu obavljanja funkcija u organima vlasti, javnim preduzećima i pravnim licima koja se finansiraju iz budžeta. Sam Sud BiH je 1. augusta ove godine naveo da, osim kazne zatvora i mjere sigurnosti, po sili zakona nastupaju i pravne posljedice osude iz člana 203.a Krivičnog zakona BiH, uključujući zabranu vršenja bilo kakvih funkcija.Uprkos tome, CIK BiH je ovjerio učešće SNSD-a na izborima s Dodikovim potpisom, ignorišući raniji akt koji im je sam Sud poslao. Suad Arnautović, član CIK-a, bio je protiv, tvrdeći da presuda jasno zabranjuje Dodiku da bude predsjednik stranke, jer su političke partije takođe pravna lica.Ostali članovi CIK-a odbili su to tumačenje, tvrdeći da se posljedice osude ne odnose na stranačke funkcije. Još je apsurdnije to što je Registracioni sud u Banjoj Luci poslao CIK-u potvrdu da je Dodik i dalje predsjednik SNSD-a – odluku koju je, kako kažu izvori, teško zamisliti kao išta drugo osim politički motivisanu.Raport je još u septembru tražio od Suda BiH odgovor može li Dodik biti predsjednik SNSD-a. Dobijen je štur odgovor: „Sud BiH nije u obavezi da daje mišljenja, tumačenja niti objašnjenja u vezi sa pitanjima koja izlaze izvan okvira njegovih nadležnosti.“Ipak, samo mjesec dana kasnije Apelaciono odjeljenje tog istog suda odbacilo je Vukanovićevu žalbu, dajući Dodiku svojevrsnu zaštitu i potvrđujući validnost njegovog potpisa. Promjena stava suda – od striktne interpretacije zakona do faktičkog dopuštanja Dodiku da nastavi političko djelovanje – izazvala je sumnje u trgovinu uticajem i političke dogovore.Rezultat je da Dodik i dalje obavlja funkcije, koristi službene prostorije i potpisuje akte kao predsjednik SNSD-a, iako bi mu to po sili zakona trebalo biti onemogućeno. Cijeli slučaj pokazuje koliko je pravosudni sistem BiH kompromitovan.Ako se ovakav trend nastavi, građani će u pravosuđu sve manje vidjeti instituciju zakona, a sve više produženu ruku političkih interesa.