Crne tačke u BiH: Vozači gube živote na istim mjestima a institucije šute

Svjedoci smo sve većeg broja saobraćajnih nesreća u BiH. Samo u prethodne dvije sedmice na cestama u Federaciji BiH poginulo je više od deset osoba.

Prema zastrašujućim statističkim podacima iz BIHAMK-a, tokom prošle godine u BiH su u saobraćajnim nesrećama poginule 222 osobe, dok je njih 11.300 teže ili lakše povrijeđeno.

Na cestama u BiH zabilježene su čak 35.854 saobraćajne nesreće, od kojih je 8.007 za posljedicu imalo povrijeđenog ili poginulog putnika. Najčešći uzroci tragedija su nepoštivanje saobraćajnih propisa, brza vožnja ili vožnja pod utjecajem alkohola.

No, u Federaciji BiH godinama nije urađena sistemka analiza “crnih tačaka”, opasnih dionica na kojima se najčešće događaju saobraćajne nesreće. Zadnje mapiranje opasnih dionica odnosno sveobuhvatno mapiranje “crnih tačaka” na magistralnim cestama Federacije BiH provedeno je za period 2013–2015, a rezultati su predstavljeni 2017. godine.

Drugim riječima, bez redovnog praćenja i ažuriranja podataka, nemoguće je donositi valjane i pravovremene odluke, a kao što vidimo izostaje ažuriranje baze podataka , a i sanacije kritičnih dionica na kojima se događaju saobraćajne nesreće. U spomenutoj studiji identifikovano je ukupno 109 opasnih lokacija, a njih 31 je izdvojena kao prioritet za sanaciju.

Podaci jasno ukazuju na potrebu za sistemskim pristupom i kontinuiranim praćenjem stanja na putevima. U praksi potrebno je tragati za rješenjima koji će ceste učiniti sigurnima za učesnike u saobraćaju.

O ovoj temi razgovarali smo sa sudskim vještakom saobraćajne struke Mirzetom Saraljićem. “Crna tačka” u saobraćaju označava lokaciju na cestovnoj mreži gdje je,u definisanom vremenskom periodu, zabilježen iznadprosječan broj saobraćajnih nesreća sa teškim posljedicama – uključujući povrede i smrtne ishode. 

I dok se životi gube na istim mjestima, institucije šute o tome koliko takvih opasnih dionica postoji danas i šta se radi da bi se one uklonile. Visoka frekvencija saobraćajnih nesreća na istim lokacijama ukazuje na sistemski problem u infrastrukturi, signalizaciji, kontroli saobraćaja ili kombinaciji faktora.

Potrebno bi bilo uključiti struku u rješavanje ovih saobraćajnih problema kroz sistemsko uspostavljanje Agencije za sigurnost saobraćaja koja bi analizirala ovakve pojave – ističe Sarajlić. S obzirom na dosadašnji razvoj motornih vozila, a i osavremenjavanje saobraćajnica, mora se misliti na dugoročna rješenja ubrzanja saobraćaja na saoraćajnicama, to jest da se saoraćajnice naprave takvima da omogućavaju brz protok saboraćaja, a u isto vrijeme zadržavajući nivo saobraćajne sigurnosti – sigurne saobraćajnice.

Uzmemo li u obzir da ta naselja postoje stotinama godina, a po svim projekcijama postojat će još stotinama godina, a sa njima i saobraćajnica, sistemsko rješenje bilo bi da se saobraćajnica učini sigurnom uz zadržavanje zadovoljavajuće brzine kretanja. Povećan je broj vozila na putevima, a danas i imamo više od 1,3 miliona u našoj zemlji i oni zahtjevaju povećanje protoka i brzine saobraćaja, a ne smanjenje istih.

S obziom na to da u BiH gotovo svakodnevno imamo saobraćajne nesreće, pitali smo koje su to mjere koji bi smanjile broj tih nesreća, te na koji način se “crne tačke” saniraju. Mjere koje dokazano doprinose smanjenju broja saobraćajnih nesreća uključuju: rekonstrukciju putne infrastrukture (ispravljanje krivina, proširenje kolovoza, postavljanje zaštitnih ograda), zaim unapređenje vertikalne i horizontalne signalizacije, izgradnja pasarela za prelazak pješaka.

Sanacija “crnih tačaka” se vrši kroz “projekte modernizacije”, a za svaku crnu tačku se provodi tehnička analiza i izrađuje plan intervencija. Pravovremena identifikacija i adekvatna sanacija crnih tačaka ključne su za dugoročno unapređenje sigurnosti na cestama.

Koliko je bitno mapiranje i saniranje “crnih tačaka” govore i podaci iz prošlosti. Da, postoji više primjera, iako nedovoljno, gdje su nakon sanacije zabilježeni značajni pomaci.

Nisu samo “crne tačne” mjesta se gube životi. Opasnost je svuda.