Jeste li čuli za Garanciju za mlade? Šansa koju Bosna i Hercegovina ne bi smjela propustiti

Almi je 19 godina, završila je srednju školu, puna planova i želje da radi, ostane u Bosni i Hercegovini, gradi život blizu svoje porodice i prijatelja. Međutim, mjeseci prolaze, a posao ne dolazi.

“Dok tražim posao, osjećam kao me škola nije pripremila za današnje tržište rada. Drugi izazov je što nemam radnog iskustva i to mi dodatno otežava prijave na konkurse”, kaže Alma opisujući stvarnost mnogih mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.

Visoka nezaposlenost, zastarjeli obrazovni sistemi, manjak praktičnog usmjeravanja – sve to kod mladih ljudi stvara osjećaj da su prepušteni sami sebi. Upravo na te izazove odgovara Garancija za mlade, instrument Evropske unije koji u tim zemljama funkcioniše već desetak godina i ostvaruje zavidne rezultate: smanjene stope nezaposlenosti, veću mobilnost i konkurentnost mladih na tržištu rada.

Uspješne primjere ne treba tražiti daleko: Albanija je 2023. godine pokrenula pilot-fazu programa i već u prvoj godini gotovo polovina od 540 prijavljenih mladih našla je zaposlenje ili nastavila obrazovanje.

Šta je zapravo Garancija za mlade?

Program je pokrenut Preporukom Vijeća Evrope 2013. godine i od tada je dobio snažnu političku podršku jer je doživljen kao odgovor na visoku nezaposlenost mladih i ekonomsku krizu.

Suština je jednostavna: svakoj mladoj osobi do 25 godina, u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanja, napuštanja formalnog obrazovanja ili gubitka posla, mora se ponuditi kvalitetna prilika – posao, pripravništvo, nastavak obrazovanja ili stručno osposobljavanje.

U praksi, to znači da Alma ne bi mjesecima bezuspješno slala CV, već bi sistem aktivno radio s njom: pozivao je na obuke, povezivao s poslodavcima, pomagao joj da razvije vještine koje tržište traži. Kao slamka spasa za mlade dok se nose s izazovima tržišta koje se neprestano mijenja i razvija ili obećanje da će nesigurnost biti pretvorena u prilike za sticanje neophodnih vještina, pronalazak posla i izgradnju bolje budućnosti. Takvom brzom reakcijom sistema bi se spriječilo da mladi postanu dugoročno nezaposleni – ili ono što se često naziva NEET kategorija (mladi koji nisu zaposleni niti su u procesu obrazovanja ili obuke – Not in Education, Employment, or Training).

Zašto je Garancija za mlade potrebna BiH?

U Bosni i Hercegovini mladi su jedan od najugroženijih slojeva društva. Kako ističe Harun Šabanović iz Vijeća/Savjeta mladih Brčko Distrikta BiH, “mladi napuštaju zemlju u potrazi za boljim prilikama jer nemaju sigurnost, kvalitetno zaposlenje ni javne usluge koje zaslužuju”.

Ovo Vijeće pred sebe je kao jedan od glavnih zadataka postavilo promociju Garancije za mlade i jedan su od partnera institucijama u njenoj implementaciji.

“Aktivno smo učestvovali u izradi Akcionog plana za Brčko distrikt BiH i dio smo radne grupe za Garanciju za mlade. Trudimo se da što više uključimo mlade u procese donošenja odluka kako bismo poboljšali kvalitet života”, navodi Šabanović i dodaje:

“Previše je mladih ljudi otišlo iz Bosne i Hercegovine da bismo propuštali ovakve prilike”.

Činjenica da su mladi u vijećima direktno uključeni u donošenje odluka daje posebnu snagu ovoj inicijativi. A mladi od institucija traže punu posvećenost, međusektorsku saradnju i jasne informacije kako se mogu uključiti i koje koristi mogu očekivati. Zauzvrat nude aktivan rad na pronalasku NEET kategorije mladih kao ciljane grupe i doprinos većoj promociji ovog koncepta za koji se u našoj zemlji još uvijek nedovoljno zna.

“Nije bilo dovoljno promocije ove inicijative. Mladi moraju znati da takva šansa postoji”, kažu iz brčanskog Vijeća mladih.

Kako Garancija za mlade može postati stvarnost i u BiH

Uvođenje Garancije za mlade u BiH zahtijeva sinhronizovan rad različitih institucija na svim nivoima vlasti. To obuhvata: državni nivo, ministarstva rada i obrazovanja u oba entiteta i Brčko Distriktu BiH, zavode za zapošljavanje, vijeća mladih i nevladine organizacije. Koordinaciju programa provodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, dok stručnu i tehničku podršku domaćim institucijama pružaju Delegacija EU u BiH i Međunarodna organizacija rada.

Koraci koje je neophodno poduzeti da bi naša zemlja dobila pristup ovom programu i mogla iskoristiti sredstva IPA fondova od 3 miliona eura, polaze od usvajanja Plana implementacije na državnom nivou. Da bi se do tog koraka stiglo, bilo je neophodno da oba entiteta i Brčko Distrikt BiH izrade svoje akcione planove.

Izvještaj Radne grupe za nezaposlenost mladih iz BiH ukazao je na to da bi postojanje usaglašenih prioriteta za zapošljavanje na nivou cjelokupne BiH značajno olakšalo implementaciju Garancije za mlade. Uz to, ključna je snažna institucionalna podrška i interna koordinacija unutar javnih institucija, kvalitetnija kategorizacija nezaposlenih na službenim evidencijama, uspostavljanje kontakt osoba koje će biti i savjetodavci za mlade u zavodima za zapošljavanje, ali i intenzivnija saradnja s poslodavcima i roditeljima.

Jasno je da u fragmentiranom sistemu, kakav je bosanskohercegovački, izazova ne nedostaje. Međutim, ako BiH želi zadržati svoje mlade, mora im ponuditi konkretna rješenja, a Garancija za mlade je prilika koju ne bi smjela propustiti.

Upravo o takvim rješenjima raspravljat će se i na Drugoj tematskoj sjednici o položaju mladih u Federaciji BiH, koja će se održati 22. oktobra 2025. godine, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT, Westminster fondacije za demokratiju i Vijeća mladih Federacije BiH. Sjednica će okupiti ključne aktere iz različitih sektora kako bi zajednički razmotrili najvažnija pitanja koja oblikuju život mladih, uključujući zapošljavanje, obrazovanje, stambenu politiku, sigurnost i mentalno zdravlje. Cilj sjednice je potaknuti međusektorsku saradnju i konkretne korake u implementaciji politika i programa, među kojima je i Garancija za mlade, te stvoriti prilike za bolje uključivanje mladih u društvo i tržište rada.

klix