Tajni izvještaj otkriva rusku operaciju u RS: Institucije BiH nemoćne pred udarom iz Moskve

Prema povjerljivom izvještaju međunarodne analitičke kuće, koji je 10. oktobra dostavljen međunarodnim partnerima, na području RS-a zabilježeno je tokom oktobra više od 1.800 članaka i stotine objava na društvenim mrežama koje nose prepoznatljive obrasce prokremaljske propagande. Izvještaj, klasificiran kao “Confidential”, opisuje sistematsku kampanju čiji je cilj potkopati institucije Bosne i Hercegovine, delegitimirati visokog predstavnika i stvoriti percepciju da je odcjepljenje RS-a ne samo moguće nego i nužno.Središnji akter u toj mreži je Milorad Dodik, donedavni višegodišnji lider bosanskih Srba i predsjednik RS-a, čije izjave, prema analizi, služe kao temeljni “okidači” za valove dezinformacija. Kada Dodik optuži visokog predstavnika Christiana Schmidta da je “kriminalni uzurpator”, niz proruskih portala i Telegram kanala istog trenutka počinje širiti verzije iste poruke, često proširene lažnim “analizama”, pseudohistorijskim argumentima i emotivnim apelima na srpsko jedinstvo.Telegram se pokazao kao primarno bojno polje. Samo ovaj izvještaj identificirao je 23 koordinirana proruska kanala koji gotovo istodobno objavljuju slične poruke, koristeći hashtagove poput #RSexit, aluzija na Brexit, odnosno, odvajanje Ujedinjenog Kraljevstva od EU. Vrhunac ove aktivnosti dogodio se 9. i 10. oktobra, navodi se u izvještaju koji je rađen tokom oktobra. Istodobno je visoki predstavnik ponovio da su “pravni poredak i Daytonski sporazum nedjeljivi”.Taj sinkronicitet nije slučajan i izvještaj ga izravno povezuje s “presumptivnim oblikovanjem narativa”, tehnikom kojom se javnost priprema na odbacivanje nepoželjnih odluka. U praksi to znači: kad presuda postane javna, njezin autoritet je već urušen u glavama građana.Izvještaj upozorava da je institucionalna otpornost Bosne i Hercegovine na takve operacije slaba. Nema jedinstvenog državnog tijela koje bi koordiniralo odgovor, a regulatorna agencija nema ovlasti za nadzor kriptiranih platformi poput Telegrama. U razdoblju od ljeta 2025. pa do danas, RS je doživjela digitalnu transformaciju u kojoj Telegram, platforma poznata po slaboj moderaciji, postaje politički megafon. Izvještaj procjenjuje da su poruke s proruskih kanala u RS-u dosegle stotine hiljada novih korisnika, daleko više nego što imaju službeni mediji.Poruke su emocionalno nabijene, često militarizirane: “RS se mora braniti od okupatora iz Sarajeva”, “Zapad hoće uništiti Srpsku”, “Putin brani kršćanstvo i slobodu.” Takvi narativi, ponavljani do beskraja, tvore alternativnu stvarnost u kojoj je svaka međunarodna odluka agresija, a svaki pokušaj zakonske sankcije “udar na narod”.Njegov javni nastup postaje arhitektonska osa nove propagande. Kada Dodik izjavi da “Bosna i Hercegovina ne postoji”, medijska mreža NTV Arena iz Bijeljine, identificirana kao izvor više od 80 posto spornih članaka u ovom izvještaju, taj citat odmah objavi u senzacionalističkom formatu.Potom ga preuzimaju drugi “sumnjivi” portali, dodajući “analizu” o navodnoj ulozi američkih diplomata u destabilizaciji Balkana. U roku od 24 sata ista poruka pojavljuje se u obliku memeova i montiranih videa na Facebooku.Ovakva informacijska arhitektura podsjeća na ruske operacije u Gruziji, Donbasu i na Krimu, gdje su dezinformacije prethodile stvarnim političkim ili vojnim potezima. U RS-u, cilj nije vojna invazija, već kontrola percepcije.Od aprila do septembra 2025. Dodik je tri puta posjetio Moskvu, a svaki posjet pratio je val proruskih objava u regionalnim medijima. Izvještaj navodi da su njegove izjave o “neprijateljstvu Zapada” i “moralnom vodstvu Rusije” gotovo identične retorici Vladimira Putina o multipolarnom svijetu.Ovih dana situacija je zategnutija nego ikada. Dodik je pod pritiskom sankcija SAD-a i EU-a, ali njegova retorika sve je oštrija, a podrška Moskve vidljiva.Agencija koja ga je radila u završnom dijelu izvješća opisuje stanje u Bosni i Hercegovini kao “reaktivno, fragmentirano i institucionalno nespremno”. Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu strategiju borbe protiv dezinformacija, a sve aktivnosti ostaju raspršene između medijskih regulatora, CIK-a i civilnog sektora.Organizacije rade na provjeri činjenica, ali njihov doseg ne može parirati koordiniranim mrežama koje u istom trenutku objavljuju stotine manipuliranih vijesti. U prosjeku, lažna vijest ima 12 sati prednosti prije nego što se pojavi prva demantirajuća objava, što je dovoljno da se formira dojam koji više niko ne može ispraviti.Prvi i najvažniji je erozija izbornog povjerenja. Drugi je društvena polarizacija – emocionalno nabijeni narativi dijele stanovništvo na “patriote” i “izdajnike”.Analitičari predlažu konkretne mjere, donošenje zakona o strateškoj komunikaciji, formiranje nacionalne jedinice za suzbijanje dezinformacija i uvođenje AI sistema za rano prepoznavanje narativnih skokova. Uz to, preporučuje se stvaranje “balkanskog hub-a za razmjenu obavještajnih podataka o dezinformacijama”, koji bi povezivao obavještajne i sigurnosne agencije zemalja regije.U političkom smislu, RS se nalazi na raskršću. Nakon višemjesečne kampanje optužbi protiv visokog predstavnika, Dodik je podnio prijedlog zakona o “ograničenju nadležnosti stranih institucija”, što mnogi u Sarajevu smatraju pripremom za pravno odvajanje.Infrastruktura za operaciju ovakvog obima sasvim sigurno dolazi iz Rusije jer je to i tehnički jednostavnije, ali Rusija posjeduje i veliko znanje kako provesti ovakve medijske i paramedijske operacije. To smo vidjeli i u Moldaviji, uz razliku što je Moldavija to prepoznala i učinila nešto po tom pitanju, dok se u Bosni i Hercegovini ne poduzima ništa”, kazao je Ćerimagić.Rusija jasno daje do znanja koji su joj ključni ciljevi širenja utjecaja i Balkan tu ne igra naročito važnu figuru, no dok se ratovima ili pregovorima ne postignu svi stvarni ciljevi, Rusija će širiti svoje operacije i na druge teritorije.Dok Bosna i Hercegovina čeka odluku Ustavnog suda o ustavnosti referenduma u RS-u, medijski prostor je već zasićen interpretacijama koje unaprijed negiraju svaku odluku suda. U toj kakofoniji, istina postaje sporedna, a percepcija – oružje.