Tržište nekretnina u Evropi doživjelo je neviđene promjene: Za 10 godina cijene su otišle u nebo

Rast cijena nekretnina i stanarina predstavlja veliku brigu za mnoge Evropljane, a koliko su cijene skočile dovoljno govori statističko poređenje 2015. u odnosu na 2024. godinu.

U posljednjoj deceniji cijene nekretnina su značajno porasle, što ljudima otežava pronalazak pristupačnih mjesta za život. Posebno su pogođeni mladi Evropljani, koji kasnije napuštaju roditeljski dom.

Jedan od načina da se utvrdi da li su troškovi stanovanja previsoki jeste da se pogleda odnos cijene stanovanja i prihoda. Ako su troškovi stanovanja iznad 40% raspoloživog dohotka, to je znak da se domaćinstva suočavaju sa problemima sa stanovanjem.

U 2024. godini, troškovi stanovanja u EU premašili su 40% raspoloživog dohotka za 9,8% domaćinstava u gradovima EU i 6,3% domaćinstava u ruralnim područjima. Preko četvrtine Grka (29%) koji žive u gradovima imalo je troškove stanovanja preko 40% prihoda, dok se samo 2,3% Kiprana u gradovima suočilo s istim problemom.

Oko 35,5% prihoda domaćinstava u Grčkoj korišteno je za pokrivanje troškova stanovanja u 2024. godini, što je najveći udio u EU. Između 2015. i 2024. godine, cijene kuća u EU su u prosjeku porasle za 53%.

Najveći porasti zabilježeni su u Mađarskoj (+209,5%), Litvaniji (+135%) i Portugalu (+124,4%). Iznajmljivanje u EU je također postalo skuplje.

Između 2010. i prvog kvartala 2025. godine, cijene najma su u prosjeku porasle za 27,8%. Najamnine su porasle u svim zemljama EU osim Grčke (-11%).

Najveći porasti zabilježeni su u Estoniji (+220%), Litvaniji (+184%), Mađarskoj (+124%) i Irskoj (+115%). To je djelimično posljedica povećanja kratkoročnog najma, što je uklonilo kuće i stanove s tržišta.

Evropska investicijska banka ističe ograničenu ponudu kao jedan od ključnih uzroka problema sa stanovanjem. Globalna finansijska kriza iz 2008. godine dovela je do velikog smanjenja investicija u nove stambene objekte.

Pandemija koronavirusa rezultirala je još sporijom stambenom izgradnjom. Broj građevinskih dozvola za stambene zgrade opao je za više od 20% od 2021. godine.

Zbog nedovoljnog broja novih stambenih objekata da se zadovolji potražnja, cijene imaju tendenciju rasta. U martu 2025. godine, Evropska komisija i Evropska investicijska banka najavile su planove za ulaganja od oko 10 milijardi eura u naredne dvije godine u pristupačno i održivo stanovanje.

Dan Jorgensen, prvi komesar EU za stanovanje, pokrenuo je 2025. godine veliku javnu konsultaciju s ciljem razvoja plana pristupačnog stanovanja za EU. U septembru 2025. godine, Parlament je odobrio nova pravila za koheziju EU i socijalno finansiranje , omogućavajući da se takva sredstva dodijele pristupačnom i održivom stanovanju.

Zastupnici Evropskog parlamenta također su pozvali zemlje EU da “barem udvostruče” svoja sredstva za pristupačno stanovanje kako bi riješile stambenu krizu u EU, koju su opisali kao ozbiljnu.