Eugen Savojski je na današnji dan zapalio Sarajevo: “Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi”

Na današnji dan, 23. oktobra 1697. godine, habsburška vojska, predvođena princom Eugenom Savojskim, zapalila je Sarajevo.

Pred Sarajevo je vojska stigla su 22. oktobra 1697. godine, i u pismu upućenom vlastima Eugen Savojski je tražio da se grad preda. Pismo su odnijeli zastavnik i trubač. On je u pismu kazao kako austrijski vojnici nisu došli “žrtvovati još ljudske krvi”, te insistirao da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš.

Na današnji dan, 23. oktobra 1697. godine, habsburška vojska, predvođena princom Eugenom Savojskim, zapalila je Sarajevo.

Pred Sarajevo je vojska stigla su 22. oktobra 1697. godine, i u pismu upućenom vlastima Eugen Savojski je tražio da se grad preda. Pismo su odnijeli zastavnik i trubač. On je u pismu kazao kako austrijski vojnici nisu došli “žrtvovati još ljudske krvi”, te insistirao da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš.

“Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi, jer je pripravljena i teška artiljerija”, stoji u pismu Eugena Savojskog.

Kako izaslanik iz Sarajeva nikada nije stigao, Eugen je s vojskom krenuo na Sarajevo. O samom napadu malo se zna, a najviše detalja opisano je u dnevniku Eugena Savojskog, prenosi Historijski Arhiv Sarajevo.

Eugen je, kako piše u dnevniku, 23. oktobra, tokom marširanja na Sarajevo, sreo ranjenog zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Trubač je, kako se navodi u dnevniku, ubijen “za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva”.

To je bio i kraj razvitka cvatućeg grada Sarajeva.

Grad je spaljen, stanovništvo je ili izbjeglo ili pobijeno ili odvedeno u ropstvo, i Sarajevo se više nikad nije potpuno oporavilo od tog udarca.