Za opstanak termoelektrana do 2050. godine potrebno pola milijarde KM

Termoelektrane u Tuzli i Kaknju, izgrađene još šezdesetih i sedamdesetih godina, i dalje čine okosnicu proizvodnje struje u Bosni i Hercegovini.

Iako im je životni vijek odavno istekao, danas učestvuju s oko 80 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije Elektroprivrede BiH.

Izvršni direktor za proizvodnju Fahrudin Tanović kaže da je stanje u postrojenjima složeno, a ulaganja u prethodnoj deceniji gotovo da i nije bilo.

“Trenutno stanje proizvodnih objekata je dosta složeno i raspoloživost blokova u našim termoelektranama nije na visokom nivou.

Revitalizacijama koje su urađene životni vijek je produžen za nekih 15-tak godina, ali mora se imati u vidu da su te revitalizacije završene do 2010. godine.

U prethodnih 10-tak godina u postrojenja u termoelektranama nije ništa ili je vrlo malo ulagano” – pojašnjava Tanović.

Zbog odustajanja od projekta Blok 7 u Tuzli, Vlada i Parlament FBiH odlučili su 2022. produžiti rad Bloka 5 u Kaknju i Bloka 4 u Tuzli.

“Pokrenuli smo projekte otklanjanja najkritičnijih mjesta na Bloku 4 u TE Tuzla kako bi bio što pouzdaniji.

Uložili smo 30 miliona KM i radovi su završeni krajem septembra.

Blok je sada u pogonu, a nova revitalizacija planirana je za 2027. i 2028. godinu kako bi radio do 2050.” – ističe Tanović.

U Kaknju je u toku revitalizacija Bloka 7 snage 230 MW, vrijedna 80 miliona KM, koja bi trebala produžiti rad ovog postrojenja za još 15 godina.

S druge strane, hidropotencijali na Neretvi suočavaju se s problemom suša, pa je proizvodnja u hidroelektranama pala na 80% planiranog.

Prema evropskim direktivama, postrojenja s emisijama većim od dozvoljenih vrijednosti morat će se zatvoriti nakon 2027. godine.

“U TE Kakanj potpisali smo ugovor o odsumporavanju vrijedan 126 miliona KM, a priprema se i projekat denitrifikacije od 55 miliona KM.

U Tuzli je situacija složenija, pa je potrebno graditi dva postrojenja za odsumporavanje, a ukupna vrijednost projekata prelazi 170 miliona KM” – navodi Tanović.

Ukupno, procjenjuje se da će u naredne dvije godine biti potrebno obezbijediti gotovo pola milijarde KM da bi termoelektrane nastavile raditi do 2050. godine.

“Bez realizacije ovih projekata nema ni pravilne energetske tranzicije jer se omogućava postepeno gašenje rudnika i termoelektrana u kojima je zaposleno oko 8.000 radnika” – naglašava Tanović.

Elektroprivreda BiH godišnje lokalnim zajednicama uplaćuje značajna sredstva: “Za općinu Kakanj izdvajamo 4,5–5 miliona KM, a za Tuzlu između 5 i 5,5 miliona KM.

Nakon završetka okolišnih projekata negativni uticaji na stanovništvo će biti značajno smanjeni, zbog čega molimo građane da nam pruže podršku” – poručuje Tanović.