Prijevremeni izbori u RS pod znakom pitanja, sve bliže scenarij da se neće održati

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, koji su prvobitno zakazani za 23. novembar, sve izvjesnije neće biti održani. Političke okolnosti, američki utjecaj i niz tehničkih problema postaju glavni razlozi za odgađanje ili potpuno otkazivanje ovog procesa.Prema informacijama iz političkih krugova, naredne sedmice bi situacija mogla postati i zvanična. U ponedjeljak će vanredno zasjedati Ustavni sud BiH i razmatrati apelaciju Milorada Dodika na presudu iz augusta, a na stranici Suda najavljeno je donošenje odluke o meritumu.Već neko vrijeme se govori da bi izbori mogli prvo biti prolongirani, a zatim i potpuno ukinuti. Ovakav scenario uklapa se u aktuelnu dinamiku odnosa između vlasti RS-a i američke administracije – posebno nakon ukidanja sankcija Dodiku i njegovim saradnicima te povratka SNSD-a za pregovarački sto.Pravosnažna presuda značila je da Dodik više nije predsjednik Republike Srpske u formalnom smislu, ali je na terenu nastavio da se ponaša kao da je i dalje na toj funkciji. Kao znak popuštanja prema Washingtonu, vlast je izabrala Anu Trišić-Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice RS-a, što se tumači kao gesta kooperativnosti.Centralna izborna komisija BiH, osim žalbi na tender za nabavku opreme i usluga potrebnih za organizaciju izbora, suočava se i s nedostatkom kadrova u Sekretarijatu, što dodatno usporava njihove poslove. Za prijevremene izbore prijavljeno je šest kandidata, ali prava kampanja gotovo da i ne postoji.Najviše šansi dobijaju Siniša Karan iz SNSD-a i Branko Blanuša iz SDS-a, no i vlast i opozicija sve manje pokazuju interes da se izbori uopće održe. Za opoziciju bi poraz na ovim izborima značio slabije šanse 2026. godine, dok SNSD-u više odgovara da proces ostane u zastoju.