Kržalić: Slučajevi u Tuzli i Sarajevu imaju i razoran uticaj na povjerenje građana u institucije

Slučajevi policijskih službenika u Tuzli i Sarajevu koji su, prema dostupnim informacijama, povezani s poslovima seksualne eksploatacije maloljetnica predstavljaju jedno od najozbiljnijih narušavanja profesionalnog i moralnog integriteta policijske službe, ocijenio je u razgovoru za Fenu prof. dr. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

„Takvi događaji ne mogu se posmatrati isključivo kao individualni prestupi, naprotiv oni otkrivaju dublje sistemske slabosti koje zahtijevaju temeljno preispitivanje organizacijskih, etičkih i nadzornih mehanizama unutar policije“, upozorava Kržalić.

Odgovornost menadžmenta i sistemske slabosti

Ukoliko se utvrdi odgovornost ovakvih teških oblika zloupotrebe položaja, istaknuo je, jasno je da su unutrašnje kontrole, selekcija kadrova i profesionalni nadzor zakazali.

Odgovornost menadžmenta u takvim situacijama, dodaje on, ne ogleda se samo u pokretanju krivičnih i disciplinskih postupaka, nego i u stvaranju organizacione kulture u kojoj nema mjesta za prikrivanje, tolerisanje ili relativizaciju neetičkog ponašanja.

„Upravo način na koji institucija reaguje postaje test njenog integriteta. Nije dovoljno reći ‘mi sve radimo’. Zašto to kažem? Pa zbog toga što ovakvi slučajevi imaju direktan i razoran uticaj na povjerenje građana u institucije koje ih trebaju štiti, tj. u policiju. Policija postoji da bi štitila zakon, dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca, a posebno djece i ranjivih grupa. Kada oni koji bi trebali štititi postanu akteri zlostavljanja, građani gube vjeru u samu ideju pravde i zaštite. Povjerenje, jednom narušeno, obnavlja se sporo i teško, što zahtijeva transparentnost, odlučno i maksimalno sankcionisanje odgovornih te dubinsku institucionalnu reformu“, rekao je Kržalić.

Uticaj na povjerenje građana i društvenu stabilnost

Posmatrano sa šireg konteksta, riječ je o pitanju sigurnosti građana i društvene stabilnosti. Svaka zloupotreba u policijskim redovima proizvodi domino-efekat: slabi povjerenje u pravosuđe i policiju, povećava osjećaj nesigurnosti i potiče građansku apatiju.

Zato, kako navodi Kržalić, obnova profesionalne etike i nadzora unutar policije nije samo moralni, nego i sigurnosni prioritet države.

„Na kraju, ovakvi slučajevi moraju biti prekretnica za sistem, a ne epizoda koju će se zaboraviti kroz naredni medijski ciklus ili će biti potisnuta nekim novim skandalom ili političkom igrom. Povjerenje javnosti i sigurnost građana počivaju na jasnom principu ‘da niko nije iznad zakona, pa ni oni koji ga provode’“, zaključio je prof. Kržalić.

fokus.ba