Godinu od primjene Registra pedofila u FBiH: Zatvoreni podaci, otvorena pitanja

Zakon o posebnom registru lica pravomoćno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima, kolokvijalno nazvan Registar pedofila, primjenjuje se nešto više od godinu.

U ovaj registar, koji se vodi po principu kartoteke i elektronske baze podataka, bit će zavedene sve pravosnažno osuđene osobe za krivična djela protiv spolne slobode i morala koja su počinjena prema djeci i maloljetnicima, a prema Krivičnom zakonu FBiH.

To su silovanje, spolni odnošaj s nemoćnom osobom, spolni odnošaj zloupotrebom položaja, prinuda na spolni odnošaj, spolni odnošaj s djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, navođenje na prostituciju, trgovina ljudima, organizirana trgovina ljudima, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom te rodoskvrnuće.

Prema Zakonu, posebne kantonalne registre vode kantonalni MUP-ovi, a federalni vodi nadležna organizaciona jedinica Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.

Iako će svi podaci u registru biti trajni, podaci iz ove evidencije bit će zatvoreni za širu javnost.

Tako je potpuna nepoznanica koliko osoba je godinu poslije upisano u ovaj registar.

Iz Federalne uprave policije (FUP) su naš upit o tome kazali da za javnost nisu dostupni ni ti podaci, jer je Registar pod oznakom tajnosti!

Ipak, Zakonom je predviđeno da se podaci iz Registra mogu dati i organima, organizacijama i ustanovama koje u okviru svojih nadležnosti ostvaruju redovan kontakt s djecom, ako za to postoji opravdan interes.

Brojne nevladine organizacije nisu bile zadovoljne donesenim rješenjem.

Nedžada Avdić, pravnica u Udruženju „Napravi razliku“, upravo, ukazuje na to da podaci iz Registra nisu dostupni javnosti.

Premda je dobro da se podaci daju onim ustanovama i organizacijama koje iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom ako za to postoji opravdan interes, pitanje je, naglašava, koliko se to poštuje prilikom prijema u radni odnos.

Ti organi su dužni zatražiti od nadležnih za vođenje Registra podatak je li osoba upisana u tu evidenciju.

Dakle, kandidati koji se prijavljuju za radna mjesta ili angažman za obavljanje poslova koji dovode do neposrednog kontakta s djecom, moraju se na poseban način ispitivati i propitivati kako bi se vidjelo jesu li registrovani, jesu li osuđeni za pedofiliju – kaže nam Avdić.

Također, mišljenja je da bi za krivična djela protiv spolne slobode i morala koja su počinjena prema djeci i maloljetnicima, trebalo pooštriti kazne i sve ih svesti na one dugotrajnog zatvora, bez obzira, kaže, o kojoj se radnji radi i koliko dijete ima godina.

Jedan od najpoznatijih slučajeva pedofilije desio se krajem prošle godine, odnosno, tada je dospio u javnost.

Riječ je o glumcu Moameru Kasumoviću, koji je pravosnažno osuđen zbog spolnog zlostavljanja maloljetnika na jednogodišnju zatvorsku kaznu.

Tu kaznu nije odslužio nego ju je otkupio, što je prema Krivičnom zakonu FBiH moguće.

Međutim, Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, određeno je da zatvorska kazna ne može biti zamijenjena novčanom za krivična djela protiv spolne slobode i morala, krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije ili organizirane trgovine ljudima.