UN upozorava da će se do 2050. potražnja za klima-uređajima utrostručiti

Potražnja za klima-uređajima u svijetu mogla bi se više nego utrostručiti do 2050. godine, upozorili su u utorak Ujedinjeni narodi, pozivajući međunarodnu zajednicu na održivija rješenja za hlađenje.

Program UN-a za okoliš saopćio je da bi potražnja mogla rasti zbog globalnog povećanja broja stanovnika i porasta bogatstva, u kombinaciji sa sve ekstremnijim vrućinama.

“Sve veća potražnja za sistemima hlađenja koji će biti sve neefikasniji i sve više zagađivati okoliš mogla bi gotovo udvostručiti emisije stakleničkih plinova povezanih s hlađenjem u odnosu na nivoe iz 2022. godine“, navodi se u izvještaju UNEP-a pod nazivom Global Cooling Watch 2025, objavljenom na marginama samita UN-a o klimi COP30 u gradu Belem.

“Potražnja za klima-uređajima mogla bi se utrostručiti do 2050. godine… No, uprkos tome, milijarde ljudi i dalje neće imati adekvatnu zaštitu od topline. Moramo promijeniti način na koji posmatramo hlađenje i upotrebu rashladnih uređaja – ne kao izvor emisija stakleničkih plinova, već kao osnovu otpornosti na toplinu i održivog razvoja“, navodi se u saopćenju.

Najbrži rast potražnje za rashladnim uređajima očekuje se u Africi i južnoj Aziji.

“S obzirom na to da smrtonosni toplotni valovi postaju sve češći i ekstremniji, pristup hlađenju mora se tretirati kao ključni dio infrastrukture – jednako važan kao pristup vodi, energiji i sanitarnim uslugama“, izjavila je čelnica UNEP-a Inger Andersen, dodajući da se “ipak ne možemo izvući iz toplotne krize samo klimatizacijom, jer bi to povećalo emisije stakleničkih plinova, ali i troškove“.

Opcija pasivnog hlađenja

UNEP ističe mogućnost tzv. pasivnog hlađenja, koje uključuje bolji dizajn i kvalitet gradnje zidova i krovova, zasjenjivanje, solarna rješenja izvan mreže i prirodnu ventilaciju.

Potencijalni uticaj strategija pasivnog hlađenja na unutrašnje temperature kreće se od 0,5 do čak 8 stepeni Celzijusa.

“Pasivna, energetski efikasna i na prirodnim principima zasnovana rješenja mogu pomoći da se globalno zadovolje sve veće potrebe za hlađenjem, kao i da se zaštite ljudi, prehrambeni lanci i ekonomija od sve intenzivnijih vrućina dok težimo ostvarenju globalnih klimatskih ciljeva“, rekla je Andersen.

Izvještaj o hlađenju i upotrebi klima-uređaja ukazuje na to da bi primjena ovakvih mjera mogla smanjiti emisije za 64 posto u odnosu na nivoe koji se, prema predviđanjima, očekuju 2050. godine.