Hrana koja “ne valja” građanima EU-a prodaje se u BiH

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković upozorio je na zabrinjavajuću praksu prema kojoj roba koja ne zadovolji standarde Evropske unije često završi na tržištu Bosne i Hercegovine.

Kao primjer naveo je dvije pošiljke krušaka koje su krajem februara ove godine vraćene s granice Republike Hrvatske, a potom završile na trpezama građana u BiH.

U tim kruškama utvrđena je povišena prisutnost nedozvoljene supstance insekticida fosmeta.

Tanković je istakao da su kruške koje su dospjele do domaćih potrošača imale koncentraciju fosmeta i do stotinu puta veću od dopuštene granice u EU.

Kao jedan od ključnih problema naveo je neusklađenost domaćih propisa s evropskim: BiH je otvorena za uvoz proizvoda koji ne ispunjavaju kriterije tržišta EU-a, upozorio je Tanković.

Podsjetio je i na slučaj iz aprila ove godine, kada je Hrvatska na granici utvrdila neusklađenost čipsa porijeklom iz BiH s važećim propisima – u čipsu s okusom suhog goveđeg mesa otkriven je povišen akrilamid.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zdravstveno neispravna hrana može sadržavati štetne bakterije, viruse, parazite ili hemikalije i izazvati više od 200 različitih bolesti – od dijareje do karcinoma.

Prošlog mjeseca s granice Republike Hrvatske vraćena je pošiljka zamrznutih pilećih prsa iz BiH zbog utvrđene prisutnosti bakterije Salmonella Mbandaka.

Agencija za sigurnost hrane BiH, kao kontaktna tačka EU RASFF sistema brzog uzbunjivanja, potvrdila je da je pošiljka vraćena u BiH, stavljena pod nadzor nadležne veterinarske inspekcije i zabranjeno je svako prometovanje tom robom do konačne odluke.

Ako službene kontrole potvrde da je pošiljka štetna za zdravlje ljudi, bit će uništena ili će se provesti druga odgovarajuća mjera.

Iz Agencije navode da laboratorijske analize hrane na tržištu BiH, gledano po rezultatima, za sada ne odstupaju značajno od višegodišnjeg prosjeka, niti se bitno razlikuju od zemalja u regiji.

Ipak, ističu da je evidentan zastoj u procesu usklađivanja propisa BiH sa zakonodavstvom EU-a.

Ako se taj zastoj nastavi, upozoravaju, može doći do povećanog rizika za zdravlje potrošača i pojave trgovinskih prepreka, posebno zbog neusklađenih maksimalno dopuštenih ostataka pesticida i kontaminanata u hrani u odnosu na pravnu stečevinu EU-a.

Agencija za sigurnost hrane BiH poručuje da svakodnevno prati izmjene propisa EU i ugrađuje ih u prednacrte domaćih propisa, kako bi – čim se prevaziđe politički zastoj – mogli biti upućeni Vijeću ministara BiH na usvajanje.