Zmajevi probudili nadu

U državi u kojoj su “pozitivne vijesti” skoro pa izumrle, gdje se danima vrtimo između političkih prepucavanja, korupcijskih afera i sumorne svakodnevice, nogometna reprezentacija BiH napravila je ono što godinama nismo vidjeli – probudila je nadu, ponos i emociju kod cijele zemlje.

Pobjeda nad Rumunijom nije samo sportski rezultat. To je bila eksplozija onoga što smo davno zaboravili: da ova zemlja zna biti jedinstvena, da može biti sretna i da ima zbog čega slaviti.

Jedna utakmica vratila je osmijehe na lica ljudi koji su se navikli da im dan počne vijestima o poskupljenjima, sudskim blokadama i političkim igrokazima. Ovi Zmajevi su – makar na 90 minuta – uspjeli uraditi ono što generacije političara nisu u decenijama: ujediniti državu.

I ne samo ujediniti, nego inspirirati. Jer pobjeda nad Rumunijom pokazala je da se i u haosu, i u krizi, i u podijeljenom društvu mogu desiti čuda kada na terenu imaš tim koji se bori za grb, za narod i za svoj ponos.

Navijači širom BiH slavili su kao da je riječ o mnogo većem takmičenju. U njihovim povicima bilo je nečeg dubljeg, možda vapaja za normalnošću, za radošću, za osjećajem da ova zemlja ipak može.

Možda je vrijeme da šaljemo manje poruka mržnje, a više energije prema onima koji nas na trenutke čine normalnima. A sada su to bili upravo oni – Zmajevi koji su pokazali da BiH još ima srce koje može zakucati zajednički.

U zemlji koja kronično nema dobrih vijesti, ova pobjeda je postala više od nogometa. Postala je – poruka nade.

U državi u kojoj su “pozitivne vijesti” skoro pa izumrle, gdje se danima vrtimo između političkih prepucavanja, korupcijskih afera i sumorne svakodnevice, nogometna reprezentacija BiH napravila je ono što godinama nismo vidjeli – probudila je nadu, ponos i emociju kod cijele zemlje.

Pobjeda nad Rumunijom nije samo sportski rezultat. To je bila eksplozija onoga što smo davno zaboravili: da ova zemlja zna biti jedinstvena, da može biti sretna i da ima zbog čega slaviti.

Jedna utakmica vratila je osmijehe na lica ljudi koji su se navikli da im dan počne vijestima o poskupljenjima, sudskim blokadama i političkim igrokazima. Ovi Zmajevi su – makar na 90 minuta – uspjeli uraditi ono što generacije političara nisu u decenijama: ujediniti državu.

I ne samo ujediniti, nego inspirirati. Jer pobjeda nad Rumunijom pokazala je da se i u haosu, i u krizi, i u podijeljenom društvu mogu desiti čuda kada na terenu imaš tim koji se bori za grb, za narod i za svoj ponos.

Navijači širom BiH slavili su kao da je riječ o mnogo većem takmičenju. U njihovim povicima bilo je nečeg dubljeg, možda vapaja za normalnošću, za radošću, za osjećajem da ova zemlja ipak može.

Možda je vrijeme da šaljemo manje poruka mržnje, a više energije prema onima koji nas na trenutke čine normalnima. A sada su to bili upravo oni – Zmajevi koji su pokazali da BiH još ima srce koje može zakucati zajednički.

U zemlji koja kronično nema dobrih vijesti, ova pobjeda je postala više od nogometa. Postala je – poruka nade.